Gospodarstvenici u BiH primorani su da zbog sve većeg odljeva domaćih kvalifikciranih radnika, poput zidara, tesara, keramičara ili tekstilaca, ovu radnu snagu "uvoze" iz inozemstva.
Srbija, Turska, Hrvatska, Italija i Kina zemlje su iz kojih je najviše radnika stiglo u ovdašnje firme, a najveći rast zapošljavanja stranaca lani je zabilježio sektor poslovanja s nekretninama i to za više od 72 posto. Stranim državljanima i ove godine biće izdane stotine dozvola za rad u BiH.
Najveći broj, njih 120, bit će izdano za sektor trgovin, pišu Nezavisne.com
Na posao može računati i 115 stranaca koji se bave uslužnim djelatnostima kao što su pratitelji putnika, turistički vodiči, stjuardese. U prerađivačkoj industriji planirano je zapošljavanje 79 stranaca.
Direktor Agencije za zapošljavanje "Spektar" Miroslav Vukajlović kaže da je evidentno da se posljednjih godina povećava obujamm poslova u građevinarstvu i oblasti nekretnina i da nedostaje radne snage u ovoj oblasti.
"Tesari, zidari, armirači i keramičari već odavno ne postoje u našim obrazovnim sustavima. Oni koji su dobro ispekli te zanate otišli su preko granice gdje su bolje plaćeni. Zato nam je preostalo ili da prekvalificiramo postojeći kadar ili "uvozimo" strance", naglasio je Vukajlović. Izvještaj Agencije za rad i zapošljavanje BiH o izdatim radnim dozvolama za period od 2012. do 2016. godine, koji je nedavno usvojilo Vijeće ministara, pokazuje da ih je gotovo 60 posto lani izdano u trgovini, točnije 608. U prerađivačkoj industriji je izdano 430 radnih dozvola, u poslovanju nekretninama 278, dok je za oblast obrazovanja izdato 246 dozvola.
"To je dugogodišnji trend, osim sektora poslovanja nekretninama, koji je zabilježio nagli rast u 2016. godini od 72,67 posto", stoji u izvještaju. Visoku stručnu spremu imao je 1.171 stranac koji je lani u BiH pronašao radno mjesto. Iz Unije poslodavaca u RS poručuju da postoje djelatnosti u kojima se ne može funkcionirati bez stranih stručnjaka kao što su tekstilna i industrija kože i obuće. To se, kako kažu, može jedino promijeniti školovanjem domaćeg kadra.
"Godinama nismo školovali kadar za industriju kože i obućarstva. Sve što je vrijedilo od stručnjaka stranci su već angažirali. Oni su otišli u Kinu, Indiju i Indoneziju, Njemačku, Italiju ili Austriju tako da smo primorani radnike tražiti preko granice", kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.
Prema njegovim riječima, lani je upisana prva generacija studenata na smjer kožarstvo na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci. "Prvi put poslije rata pokrenuli smo školovanje u ovoj oblasti. Nešto smo ipak uradili, ali sada treba vremena i da dobijemo taj kadar", objašnjava Škrebić.
Dodaje da ima slučajeva da gastarbajteri koji su davno otišli trbuhom za kruhom ovdje ponovo traže poslove. "Zaposlio sam našeg čovjeka s njemačko-austrijskim državljanstvom. Događa se da se ljudi s prostora bivše Jugoslavije koje su nekada stranci "pokupili" sada vraćaju da ovdje rade", naglasio je Škrebić.
Oblasti u kojima je lani izdano najviše radnih dozvola
Trgovina - 608
Prerađivačka industrija - 430
Nekretnine - 278
Obrazovanje - 246
Države iz kojih radnici stižu u BiH
Srbija 701 752
Turska 353 322
Hrvatska 214 197
Kina 238 171
Italija 109 128
Kuvajt 75 118
Sirija 46 77
Rusija 49 67
Slovenija 59 66
Saud. Arabija 54 63
Ostale zemlje 493 605
Ukupno 2.465 2.628
Srbija, Turska, Hrvatska, Italija i Kina zemlje su iz kojih je najviše radnika stiglo u ovdašnje firme, a najveći rast zapošljavanja stranaca lani je zabilježio sektor poslovanja s nekretninama i to za više od 72 posto. Stranim državljanima i ove godine biće izdane stotine dozvola za rad u BiH.
Najveći broj, njih 120, bit će izdano za sektor trgovin, pišu Nezavisne.com
Na posao može računati i 115 stranaca koji se bave uslužnim djelatnostima kao što su pratitelji putnika, turistički vodiči, stjuardese. U prerađivačkoj industriji planirano je zapošljavanje 79 stranaca.
Direktor Agencije za zapošljavanje "Spektar" Miroslav Vukajlović kaže da je evidentno da se posljednjih godina povećava obujamm poslova u građevinarstvu i oblasti nekretnina i da nedostaje radne snage u ovoj oblasti.
"Tesari, zidari, armirači i keramičari već odavno ne postoje u našim obrazovnim sustavima. Oni koji su dobro ispekli te zanate otišli su preko granice gdje su bolje plaćeni. Zato nam je preostalo ili da prekvalificiramo postojeći kadar ili "uvozimo" strance", naglasio je Vukajlović. Izvještaj Agencije za rad i zapošljavanje BiH o izdatim radnim dozvolama za period od 2012. do 2016. godine, koji je nedavno usvojilo Vijeće ministara, pokazuje da ih je gotovo 60 posto lani izdano u trgovini, točnije 608. U prerađivačkoj industriji je izdano 430 radnih dozvola, u poslovanju nekretninama 278, dok je za oblast obrazovanja izdato 246 dozvola.
"To je dugogodišnji trend, osim sektora poslovanja nekretninama, koji je zabilježio nagli rast u 2016. godini od 72,67 posto", stoji u izvještaju. Visoku stručnu spremu imao je 1.171 stranac koji je lani u BiH pronašao radno mjesto. Iz Unije poslodavaca u RS poručuju da postoje djelatnosti u kojima se ne može funkcionirati bez stranih stručnjaka kao što su tekstilna i industrija kože i obuće. To se, kako kažu, može jedino promijeniti školovanjem domaćeg kadra.
"Godinama nismo školovali kadar za industriju kože i obućarstva. Sve što je vrijedilo od stručnjaka stranci su već angažirali. Oni su otišli u Kinu, Indiju i Indoneziju, Njemačku, Italiju ili Austriju tako da smo primorani radnike tražiti preko granice", kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.
Prema njegovim riječima, lani je upisana prva generacija studenata na smjer kožarstvo na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci. "Prvi put poslije rata pokrenuli smo školovanje u ovoj oblasti. Nešto smo ipak uradili, ali sada treba vremena i da dobijemo taj kadar", objašnjava Škrebić.
Dodaje da ima slučajeva da gastarbajteri koji su davno otišli trbuhom za kruhom ovdje ponovo traže poslove. "Zaposlio sam našeg čovjeka s njemačko-austrijskim državljanstvom. Događa se da se ljudi s prostora bivše Jugoslavije koje su nekada stranci "pokupili" sada vraćaju da ovdje rade", naglasio je Škrebić.
Oblasti u kojima je lani izdano najviše radnih dozvola
Trgovina - 608
Prerađivačka industrija - 430
Nekretnine - 278
Obrazovanje - 246
Države iz kojih radnici stižu u BiH
Srbija 701 752
Turska 353 322
Hrvatska 214 197
Kina 238 171
Italija 109 128
Kuvajt 75 118
Sirija 46 77
Rusija 49 67
Slovenija 59 66
Saud. Arabija 54 63
Ostale zemlje 493 605
Ukupno 2.465 2.628
