Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Migracije i odljev mozgova u Europi i centralnoj Aziji” Bosnu i Hercegovinu je do sada napustilo gotovo polovica stanovništva, odnosno 49,5 posto.
To znači da polovica građana rođenih u BiH, sada živi izvan nje.
Na drugom mjestu u Europi je Albanija sa 39,8 posto, dok je Sjeverna Makedonija na četvrtom – četvrtina Makedonaca (25,7 posto) rođenih u državi sada živi izvan nje.
Hrvatsku je napustila petina stanovništva (21,9 posto) i nakon Malte, ima najveću stopu emigracije u Europskoj uniji.
I Crnu Goru je napustila petina stanovništva.
Za Srbiju i Kosovo nema podataka.
Stope iseljavanja visokokvalificiranih radnika posebno su visoke u nekim zemljama Balkana i istočne Europe, u kojima je niži dohodak.
U izvještaju stoji kako visokokvalificirane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 posto u Armeniji i Latviji, a skoro 40 posto u Albaniji, Kazahstanu, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.
Razni faktori utječu na odljev mozgova iz ovih država. Pored viših primanja, tu su i prilike za stručno usavršavanje i obuku, bolja budućnost za članove porodice (kao što su mogućnosti za školovanje djece), te bolji životni i radni uvjeti.
Blizina i preferencijalni pristup tržištima rada Europske unije, kao i brojna dijaspora znatno smanjuje troškove emigracije.
Dugotrajna emigracija visokoobrazovanih radnika ostavlja dugotrajne negativne posljedice na države koje napuštaju. Odljev mozgova često je simptom, a ne uzrok loše ekonomije države, stoji u izvještaju.
Zapadni Balkan je posebno značajan 'izvoznik ljudskih resursa' u polju zdravstvenih radnika, kojih nedostaje u mnogim državama Europske unije.
To znači da polovica građana rođenih u BiH, sada živi izvan nje.
Na drugom mjestu u Europi je Albanija sa 39,8 posto, dok je Sjeverna Makedonija na četvrtom – četvrtina Makedonaca (25,7 posto) rođenih u državi sada živi izvan nje.
Hrvatsku je napustila petina stanovništva (21,9 posto) i nakon Malte, ima najveću stopu emigracije u Europskoj uniji.
I Crnu Goru je napustila petina stanovništva.
Za Srbiju i Kosovo nema podataka.
Stope iseljavanja visokokvalificiranih radnika posebno su visoke u nekim zemljama Balkana i istočne Europe, u kojima je niži dohodak.
U izvještaju stoji kako visokokvalificirane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 posto u Armeniji i Latviji, a skoro 40 posto u Albaniji, Kazahstanu, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.
Razni faktori utječu na odljev mozgova iz ovih država. Pored viših primanja, tu su i prilike za stručno usavršavanje i obuku, bolja budućnost za članove porodice (kao što su mogućnosti za školovanje djece), te bolji životni i radni uvjeti.
Blizina i preferencijalni pristup tržištima rada Europske unije, kao i brojna dijaspora znatno smanjuje troškove emigracije.
Dugotrajna emigracija visokoobrazovanih radnika ostavlja dugotrajne negativne posljedice na države koje napuštaju. Odljev mozgova često je simptom, a ne uzrok loše ekonomije države, stoji u izvještaju.
Zapadni Balkan je posebno značajan 'izvoznik ljudskih resursa' u polju zdravstvenih radnika, kojih nedostaje u mnogim državama Europske unije.
