Vidjeti umirovljenika da kopa po kontejneru postala je bh. svakodnevnica. Prosječna mirovina jedva može pokriti ono najosnovnije, hranu, režije, lijekove, no preživjeti se mora.
“Penzioneri su oni sretniji, jer imaju barem neka primanja”, reći će radnici ugašenih, ili firmi u procesu gašenja, koji su radne strojeve zamijenili za ulice. Bez plaće, često i zdravstvenog osiguranja, premladi za mirovinu, prestari za novi početak
U centrima poput Sarajeva ili Banja Luke ipak se bolje živi, no to nije realna slika. U Tuzlanskoj županiji je najveći broj nezaposlenih, 43.702 ili 21.82%.
Analitičari će reći kako ukupna stopa nezaposlenosti od 42 posto nije relevantna, da je riječ o administrativnoj stopi.
Mnogo realnija po njima je stopa od 25 posto jer je neslužbeno, preko 200.000 ljudi zaposleno u neformalnoj ekonomiji, na crno. Ipak treba podsjetiti da se prema mehanizmu upozorenja EU, kojoj teži i BiH, crvena lampa pali kada stopa nezaposlenosti pređe 10 posto.
U BiH bi i prema “realnijim” procjenama davno eksplodirala.
BiH se nalazi u samom vrhu Europe i regije i po pitanju ekonomske nejednakosti stanovništva. Šokantni su podaci Porezne uprave RS - jedan posto građana RS zarađuje 3.000 KM mjesečno ili više, preostalih 99 posto u prosjeku oko 584 KM.
Najbogatije 23 osobe zaradile su koliko i 76.700 građana
"Ako se to definira kao skupina ljudi koja ima stabilne i rastuće prihode i sa određenim pouzdanjem gleda u budućnost, onda imamo da imamo proračunsku klasu. Preko 250.000 zaposleno je u javnom sektoru", upozorava za N1 prof. ekonomije Vjekoslav Domljan.
Ekonomski ekspert, Zlatko Hurtić istraživanja poput “Indexa bijede” ipak ne priznaje, jer je u BiH mnogo dodatnih primanja koja nisu oporezivana. No slaže se da je udaljenost bogatih i ostalih sve značajnija.
"Oko 20 posto ljudi u BiH živi na granici ili ispod praga siromaštava. To je svaki peti stanovnik sa 250 maraka potrošnje mjesečno. No analize potrošnje pokazuju da postoji i visoka klasa koja troši iznad 10.000 KM mjesečno. Ona je značajna, oko 15 posto stanovništva", naglašava Hurtić.
Ne treba zaboraviti i da mnogi žive izvan svojih mogućnosti, troše više nego što zarađuju Zaglavljeni u dugoročnim kreditima stvaraju privid ugodnog života u odnosu na stanje kakvo realno jeste.
“Penzioneri su oni sretniji, jer imaju barem neka primanja”, reći će radnici ugašenih, ili firmi u procesu gašenja, koji su radne strojeve zamijenili za ulice. Bez plaće, često i zdravstvenog osiguranja, premladi za mirovinu, prestari za novi početak
U centrima poput Sarajeva ili Banja Luke ipak se bolje živi, no to nije realna slika. U Tuzlanskoj županiji je najveći broj nezaposlenih, 43.702 ili 21.82%.
Analitičari će reći kako ukupna stopa nezaposlenosti od 42 posto nije relevantna, da je riječ o administrativnoj stopi.
Mnogo realnija po njima je stopa od 25 posto jer je neslužbeno, preko 200.000 ljudi zaposleno u neformalnoj ekonomiji, na crno. Ipak treba podsjetiti da se prema mehanizmu upozorenja EU, kojoj teži i BiH, crvena lampa pali kada stopa nezaposlenosti pređe 10 posto.
U BiH bi i prema “realnijim” procjenama davno eksplodirala.
BiH se nalazi u samom vrhu Europe i regije i po pitanju ekonomske nejednakosti stanovništva. Šokantni su podaci Porezne uprave RS - jedan posto građana RS zarađuje 3.000 KM mjesečno ili više, preostalih 99 posto u prosjeku oko 584 KM.
Najbogatije 23 osobe zaradile su koliko i 76.700 građana
"Ako se to definira kao skupina ljudi koja ima stabilne i rastuće prihode i sa određenim pouzdanjem gleda u budućnost, onda imamo da imamo proračunsku klasu. Preko 250.000 zaposleno je u javnom sektoru", upozorava za N1 prof. ekonomije Vjekoslav Domljan.
Ekonomski ekspert, Zlatko Hurtić istraživanja poput “Indexa bijede” ipak ne priznaje, jer je u BiH mnogo dodatnih primanja koja nisu oporezivana. No slaže se da je udaljenost bogatih i ostalih sve značajnija.
"Oko 20 posto ljudi u BiH živi na granici ili ispod praga siromaštava. To je svaki peti stanovnik sa 250 maraka potrošnje mjesečno. No analize potrošnje pokazuju da postoji i visoka klasa koja troši iznad 10.000 KM mjesečno. Ona je značajna, oko 15 posto stanovništva", naglašava Hurtić.
Ne treba zaboraviti i da mnogi žive izvan svojih mogućnosti, troše više nego što zarađuju Zaglavljeni u dugoročnim kreditima stvaraju privid ugodnog života u odnosu na stanje kakvo realno jeste.
