U zadnjih deset godina sve istočnoeuropske zemlje su, po Legatumu, ostvarile poboljšanje u pristupu tržištu i infrastrukturi, kao i u životnim uvjetima.
Hrvatska je zauzela 45. mjesto među 167 zemalja obuhvaćenih Indeksom prosperiteta za 2019. godinu, koji objavljuje londonski Institut Legatum, i bilježi dobre rezultate u području sigurnosti i prirodnog okoliša.
Po Institutu Legatum, koji za sebe kaže da je posvećen iskorjenjivanju siromaštva i ostvarivanju prosperiteta jačanjem otvorene ekonomije, inkluzivnih društava i osnaživanjem ljudi, od 167 zemalja obuhvaćenih indeksom, 148 država - u kojima živi 88 posto svjetskog stanovništva - zabilježilo je napredak u prosperitetu od 2009. godine.
Hrvatska bilježi dobre rezultate u području sigurnosti i prirodnog okoliša (31. mjesto), a najslabija je u području društvenog kapitala gdje je na 136. mjestu.
Društveni kapital je indikator povezanosti društva u smislu povjerenja, poštovanja i pomaganja među njegovim članovima, kao i u odnosu prema institucionalnim strukturama.
Od 2009. godine Hrvatska je pala za 4 mjesta u Indeksu prosperiteta, navodi se u izvješću Legatuma, prenosi Hina.
Istočna Europa
Od zemalja istočne Europe, najviše mjesto na listi Indeksa prosperiteta zauzela je Estonija koja je 21. Slovenija je na 27. mjestu, a slijede Mađarska (46.), Rumunjska (47.) i Bugarska (49.).
Crna Gora je na 50. mjestu, Srbija na 52., Sjeverna Makedonija na 54., Albanija 65. i BiH na 70.
Na dnu su Bjelorusija (73.), Rusija (74.), Moldavija (81.), Azerbejdžan (92.) i Ukrajina (96.).
U zadnjih deset godina sve istočnoeuropske zemlje su, po Legatumu, ostvarile poboljšanje u pristupu tržištu i infrastrukturi, kao i u životnim uvjetima.
Osim toga, društveni kapital, koji je općenito bio slab u istočnoj Europi, poboljšao se u 17 od 23 država te regije, pri čemu je BiH zabilježila najveće poboljšanje.
S druge strane, osobne slobode u istočnoj Europi pogoršale su se više nego bilo gdje drugdje. Najveće pogoršanje zabilježeno je u Mađarskoj, koja je, kako se navodi, jako smanjila slobode okupljanja, udruživanja i govora.
Globalni prosperitet
Globalni prosperitet, koji je na najvišoj razini ikada, nastavlja se poboljšavati, ali se jaz između zemalja s najboljim i najlošijim rezultatima i dalje širi.
Prva tri mjesta u Indeksu zauzimaju Danska, Norveška i Švicarska dok je na samom dnu Južni Sudan.
Poboljšanju globalnog prosperiteta pridonose otvorenije ekonomije i poboljšanja u doživljenim iskustvima ljudi. Ekonomije su sada otvorenije zbog poboljšanja investicijske klime i digitalne povezanosti te zbog smanjivanja administrativnih barijera. Doživljena iskustva ljudi su se poboljšala zbog bolje zdravstvene zaštite, obrazovanja i životnih uvjeta.
Međutim, stagniranje institucija zadržava daljnja poboljšanja globalnog prosperiteta.
Stanje osobnih sloboda pogoršalo se u zadnjem desetljeću u svim regijama osim u zapadnoj Europi i Latinskoj Americi. Kvaliteta upravljanja je pala, a najveća pogoršanja zabilježena su u podsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.
Hrvatska je zauzela 45. mjesto među 167 zemalja obuhvaćenih Indeksom prosperiteta za 2019. godinu, koji objavljuje londonski Institut Legatum, i bilježi dobre rezultate u području sigurnosti i prirodnog okoliša.
Po Institutu Legatum, koji za sebe kaže da je posvećen iskorjenjivanju siromaštva i ostvarivanju prosperiteta jačanjem otvorene ekonomije, inkluzivnih društava i osnaživanjem ljudi, od 167 zemalja obuhvaćenih indeksom, 148 država - u kojima živi 88 posto svjetskog stanovništva - zabilježilo je napredak u prosperitetu od 2009. godine.
Hrvatska bilježi dobre rezultate u području sigurnosti i prirodnog okoliša (31. mjesto), a najslabija je u području društvenog kapitala gdje je na 136. mjestu.
Društveni kapital je indikator povezanosti društva u smislu povjerenja, poštovanja i pomaganja među njegovim članovima, kao i u odnosu prema institucionalnim strukturama.
Od 2009. godine Hrvatska je pala za 4 mjesta u Indeksu prosperiteta, navodi se u izvješću Legatuma, prenosi Hina.
Istočna Europa
Od zemalja istočne Europe, najviše mjesto na listi Indeksa prosperiteta zauzela je Estonija koja je 21. Slovenija je na 27. mjestu, a slijede Mađarska (46.), Rumunjska (47.) i Bugarska (49.).
Crna Gora je na 50. mjestu, Srbija na 52., Sjeverna Makedonija na 54., Albanija 65. i BiH na 70.
Na dnu su Bjelorusija (73.), Rusija (74.), Moldavija (81.), Azerbejdžan (92.) i Ukrajina (96.).
U zadnjih deset godina sve istočnoeuropske zemlje su, po Legatumu, ostvarile poboljšanje u pristupu tržištu i infrastrukturi, kao i u životnim uvjetima.
Osim toga, društveni kapital, koji je općenito bio slab u istočnoj Europi, poboljšao se u 17 od 23 država te regije, pri čemu je BiH zabilježila najveće poboljšanje.
S druge strane, osobne slobode u istočnoj Europi pogoršale su se više nego bilo gdje drugdje. Najveće pogoršanje zabilježeno je u Mađarskoj, koja je, kako se navodi, jako smanjila slobode okupljanja, udruživanja i govora.
Globalni prosperitet
Globalni prosperitet, koji je na najvišoj razini ikada, nastavlja se poboljšavati, ali se jaz između zemalja s najboljim i najlošijim rezultatima i dalje širi.
Prva tri mjesta u Indeksu zauzimaju Danska, Norveška i Švicarska dok je na samom dnu Južni Sudan.
Poboljšanju globalnog prosperiteta pridonose otvorenije ekonomije i poboljšanja u doživljenim iskustvima ljudi. Ekonomije su sada otvorenije zbog poboljšanja investicijske klime i digitalne povezanosti te zbog smanjivanja administrativnih barijera. Doživljena iskustva ljudi su se poboljšala zbog bolje zdravstvene zaštite, obrazovanja i životnih uvjeta.
Međutim, stagniranje institucija zadržava daljnja poboljšanja globalnog prosperiteta.
Stanje osobnih sloboda pogoršalo se u zadnjem desetljeću u svim regijama osim u zapadnoj Europi i Latinskoj Americi. Kvaliteta upravljanja je pala, a najveća pogoršanja zabilježena su u podsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.
