Prema Globalnom indeksu organiziranog kriminala objavljenom za 2020. godinu, Bosna i Hercegovina je zauzela 49. mjesto sa 5,89 indeksnih poena. Susjedna Srbija je na 33. mjestu i prva od europskih zemalja među 193 zemlje članice UN po zastupljenosti organiziranog kriminala, prenosi N1.
Ispred BiH je i Crna Gora koja je zauzela 45. poziciju sa šest indeksnih poena.
„Izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) rezultat je dvogodišnjeg nastojanja da se ocijeni nivo kriminala i otpornosti u svih 193 zemlje članice UN-a“, navodi se na veb stranici.
Gi-TOC kaže da se nada da će svojim podacima pomoći u pružanju istinski globalnog odgovora na sveprisutnu pretnju transnacionalnog organiziranog kriminala.
Osnovni pokretač
„Organizirani kriminal je pošast koja pogađa zemlje u svakom kutku svijeta, od malih otočkih država do velikih ekonomskih velesila, i osnovni je pokretač mnogih velikih geopolitičkih izazova, uključujući sukobe, političku nestabilnost i prisilne migracije“, dodaje se u priopćenju.
GI-TOC takođe otkriva da se zbog „tajne prirode, često malo zna o tome kako organizirani kriminal funkcionira u svakoj zemlji“.
„Da bi se riješio ovaj jaz u znanju, GI-TOC je razvio Globalni indeks organiziranog kriminala, jedinstveno analitičko sredstvo zasnovano na podacima koje ocjenjuje 193 zemlje članice UN prema dva kriterija: prema njihovom kriminalitetu od jedan do 10 ( od najnižeg do najvišeg nivoa organiziranog kriminala), što se opet zasniva na njihovom rezultatu na tržištu kriminala i rezultatima kriminalnih aktera; a prema njihovoj otpornosti na organizirani kriminal, od jedan do 10 (najniži do najviši nivo otpornosti)”, navodi se na veb stranici.
Indeks takođe naglašava prilagodljivost organiziranog kriminala pandemiji. Suočeni sa blokadama i ograničenjima putovanja, kriminalci ne samo da su preuredili svoje redovno poslovanje, već su i iskoristili nove mogućnosti koje im je ukazala globalna zdravstvena kriza.
Bez alterantive
Pojedinci, zajednice i kompanije koji se bore da opstanu takođe su postajali sve ranjiviji na ponašanje organiziranog kriminala, bilo kao žrtve ili kao počinitelji, iako češće zbog nepostojanja bilo kakvih održivih alternativa.”
„Rješavanje sveprisutnosti i ukorenjene prirode organiziranog kriminala koje je Indeks otkrio zahtevaće koordinirani globalni odgovor, koji još nedostaje. Pružajući objedinjene podatke i osnovne dokaze o fenomenu u zemljama širom svijeta, Indeks ima za cilj da bude katalizator za dalju debatu o transnacionalnom organiziranom kriminalu.
„Na kraju, Indeks nastoji da informira kreatore politike i regionalna tijela kako bi dali prioritet intervencijama na osnovu višestruke procjene ranjivosti i unaprijedili nacionalnu, regionalnu i globalnu suradnju u suzbijanju organiziranog kriminala“, objavila je GI-TOC na svojoj web stranici.
Ispred BiH je i Crna Gora koja je zauzela 45. poziciju sa šest indeksnih poena.
„Izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) rezultat je dvogodišnjeg nastojanja da se ocijeni nivo kriminala i otpornosti u svih 193 zemlje članice UN-a“, navodi se na veb stranici.
Gi-TOC kaže da se nada da će svojim podacima pomoći u pružanju istinski globalnog odgovora na sveprisutnu pretnju transnacionalnog organiziranog kriminala.
Osnovni pokretač
„Organizirani kriminal je pošast koja pogađa zemlje u svakom kutku svijeta, od malih otočkih država do velikih ekonomskih velesila, i osnovni je pokretač mnogih velikih geopolitičkih izazova, uključujući sukobe, političku nestabilnost i prisilne migracije“, dodaje se u priopćenju.
GI-TOC takođe otkriva da se zbog „tajne prirode, često malo zna o tome kako organizirani kriminal funkcionira u svakoj zemlji“.
„Da bi se riješio ovaj jaz u znanju, GI-TOC je razvio Globalni indeks organiziranog kriminala, jedinstveno analitičko sredstvo zasnovano na podacima koje ocjenjuje 193 zemlje članice UN prema dva kriterija: prema njihovom kriminalitetu od jedan do 10 ( od najnižeg do najvišeg nivoa organiziranog kriminala), što se opet zasniva na njihovom rezultatu na tržištu kriminala i rezultatima kriminalnih aktera; a prema njihovoj otpornosti na organizirani kriminal, od jedan do 10 (najniži do najviši nivo otpornosti)”, navodi se na veb stranici.
Indeks takođe naglašava prilagodljivost organiziranog kriminala pandemiji. Suočeni sa blokadama i ograničenjima putovanja, kriminalci ne samo da su preuredili svoje redovno poslovanje, već su i iskoristili nove mogućnosti koje im je ukazala globalna zdravstvena kriza.
Bez alterantive
Pojedinci, zajednice i kompanije koji se bore da opstanu takođe su postajali sve ranjiviji na ponašanje organiziranog kriminala, bilo kao žrtve ili kao počinitelji, iako češće zbog nepostojanja bilo kakvih održivih alternativa.”
„Rješavanje sveprisutnosti i ukorenjene prirode organiziranog kriminala koje je Indeks otkrio zahtevaće koordinirani globalni odgovor, koji još nedostaje. Pružajući objedinjene podatke i osnovne dokaze o fenomenu u zemljama širom svijeta, Indeks ima za cilj da bude katalizator za dalju debatu o transnacionalnom organiziranom kriminalu.
„Na kraju, Indeks nastoji da informira kreatore politike i regionalna tijela kako bi dali prioritet intervencijama na osnovu višestruke procjene ranjivosti i unaprijedili nacionalnu, regionalnu i globalnu suradnju u suzbijanju organiziranog kriminala“, objavila je GI-TOC na svojoj web stranici.
