Projekcije klimatskih promjena ukazuju da područje Balkana može očekivati povećanje učestalosti, nepredvidljivosti i intenziteta poplava, suša, toplinskih udara i požara.
To će imati negativan učinak na BDP svake zemlje, kao i na nekoliko ključnih sektora, a što je još važnije, na živote i egzistenciju ljudi, stoji u najnovijem izvještaju UNICEF-a, prenosi Oslobođenje.
Ističe se da klimatske promjene, kao i visoka izloženost prirodnim i ljudski uzrokovanim opasnostima otežavaju socioekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. BiH se smatra zemljom visoke izloženosti prirodnim opasnostima prema nalazima Globalnog izvještaja o rizicima za 2017. godinu. Usprkos očiglednim trendovima, učestalost katastrofa nije potakla odgovarajući pristup vlasti katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama, uključujući snažniji angažman na primjeni preventivnih mjera.
Od 145 jedinica lokalne samouprave, 91 se smatra da je pod izrazito značajnim rizikom od poplava i klizišta, a 27 pod visokim rizikom. Samo u proteklih 12 godina, šest godina bilježi ekstremne suše, a česte su i godine sa katastrofalnim poplavama.
U skladu sa Procjenom potreba za oporavkom provedenom nakon poplava u svibnju 2014. godine, poplave su pogodile 81 lokalnu samoupravu sa 75% direktnih šteta i gubitaka za obitelji, poduzeća i poljoprivredne proizvođače, uključujući neutvrđeni broj ranjivih kategorija stanovništva. Zato je jedna od ključnih preporuka Procjene jačanje otpornosti na lokalnom nivou kroz smanjenje rizika od katastrofa i održivi razvoj.
Jabuka.tv
To će imati negativan učinak na BDP svake zemlje, kao i na nekoliko ključnih sektora, a što je još važnije, na živote i egzistenciju ljudi, stoji u najnovijem izvještaju UNICEF-a, prenosi Oslobođenje.
Ističe se da klimatske promjene, kao i visoka izloženost prirodnim i ljudski uzrokovanim opasnostima otežavaju socioekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. BiH se smatra zemljom visoke izloženosti prirodnim opasnostima prema nalazima Globalnog izvještaja o rizicima za 2017. godinu. Usprkos očiglednim trendovima, učestalost katastrofa nije potakla odgovarajući pristup vlasti katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama, uključujući snažniji angažman na primjeni preventivnih mjera.
Od 145 jedinica lokalne samouprave, 91 se smatra da je pod izrazito značajnim rizikom od poplava i klizišta, a 27 pod visokim rizikom. Samo u proteklih 12 godina, šest godina bilježi ekstremne suše, a česte su i godine sa katastrofalnim poplavama.
U skladu sa Procjenom potreba za oporavkom provedenom nakon poplava u svibnju 2014. godine, poplave su pogodile 81 lokalnu samoupravu sa 75% direktnih šteta i gubitaka za obitelji, poduzeća i poljoprivredne proizvođače, uključujući neutvrđeni broj ranjivih kategorija stanovništva. Zato je jedna od ključnih preporuka Procjene jačanje otpornosti na lokalnom nivou kroz smanjenje rizika od katastrofa i održivi razvoj.
Jabuka.tv
