Bosna i Hercegovina je među državama koje imaju najveće probleme s korupcijom, a više od 80 posto građana te zemlje drži kako njene vlasti ne čine ništa ozbiljno u borbi protiv te pojave, podaci su što ih je u srijedu objavio bosanskohercegovački ogranak nevladine organizacije Transparency International (TI), piše Hina.
Predstavljajući u Sarajevu rezultate Globalnog barometra korupcije za 2016. godinu, istraživanja koje je provedeno u 42 države Europe i središnje Azije, pri čemu je intervuirano više od 60 tisuća osoba, predstavnici TI-ja su istaknuli kako je BiH u skupini država koju čine Armenija, Kazhstan, Litva, Moldavija, Rusija i Ukrajina i koje su dobile negativne ocjene u svim kategorijama.
"To su zemlje koje imaju najozbiljnije probleme s korupcijom", kazala je glasnogovornica TI-ja Ivana Korajlić.
U BiH je tako 82 posto ispitanika dalo negativnu ocjenu mjerama koje vlasti poduzimaju u borbi protiv korupcije, više od 56 ispitanih je kazalo kako vladine dužnosnike doživljava kao korumpirane, a atribut korumpiranog 53 posto ispitanika izravno vezuje za osobe na najvišim dužnostima poput predsjedničkih ili premijerskih.
Najmanje korumpiranima u BiH smatraju se vođe vjerskih zajednica.
"BiH je u vrhu država Europe i središnje Azije prema razini percepcije umiješanosti njenih političkih predstavnika u korupciju", kazala je Korajlić.
Oko 27 posto ispitanika potvrdilo je kako je tijekom 2016. osobno platilo mito, a najčešći "primatelji" takvih nezakonitih darova su prometni policajci te osoblje u zdravstvenim ustanovama.
U TI-ju su posebice zabrinuti činjenicom da većina ispitanika drži kako osobno ne može puno učiniti u borbi protiv korupcije jer je to pojava koja je duboko ukorijenjena u svim bitnim strukturama moći u zemlji.
Čak 55 posto ispitanika u BiH kazalo je kako misli da nije društveno prihvatljivo prijaviti korupciju. Njih 33 posto ne bi nikada prijavilo slučajeve korupcije jer strahuju od mogućih posljedica.
Procjena je TI-ja kako u postojećim okolnostima, bez ozbiljnog jačanja pravosuđa i njegove neovisnosti te zakonskog okvira za učinkovitu zaštitu prijavitelja korupcije, neće biti nikakve promjene ovakvih zabrinjavajućih trendova.
Predstavljajući u Sarajevu rezultate Globalnog barometra korupcije za 2016. godinu, istraživanja koje je provedeno u 42 države Europe i središnje Azije, pri čemu je intervuirano više od 60 tisuća osoba, predstavnici TI-ja su istaknuli kako je BiH u skupini država koju čine Armenija, Kazhstan, Litva, Moldavija, Rusija i Ukrajina i koje su dobile negativne ocjene u svim kategorijama.
"To su zemlje koje imaju najozbiljnije probleme s korupcijom", kazala je glasnogovornica TI-ja Ivana Korajlić.
U BiH je tako 82 posto ispitanika dalo negativnu ocjenu mjerama koje vlasti poduzimaju u borbi protiv korupcije, više od 56 ispitanih je kazalo kako vladine dužnosnike doživljava kao korumpirane, a atribut korumpiranog 53 posto ispitanika izravno vezuje za osobe na najvišim dužnostima poput predsjedničkih ili premijerskih.
Najmanje korumpiranima u BiH smatraju se vođe vjerskih zajednica.
"BiH je u vrhu država Europe i središnje Azije prema razini percepcije umiješanosti njenih političkih predstavnika u korupciju", kazala je Korajlić.
Oko 27 posto ispitanika potvrdilo je kako je tijekom 2016. osobno platilo mito, a najčešći "primatelji" takvih nezakonitih darova su prometni policajci te osoblje u zdravstvenim ustanovama.
U TI-ju su posebice zabrinuti činjenicom da većina ispitanika drži kako osobno ne može puno učiniti u borbi protiv korupcije jer je to pojava koja je duboko ukorijenjena u svim bitnim strukturama moći u zemlji.
Čak 55 posto ispitanika u BiH kazalo je kako misli da nije društveno prihvatljivo prijaviti korupciju. Njih 33 posto ne bi nikada prijavilo slučajeve korupcije jer strahuju od mogućih posljedica.
Procjena je TI-ja kako u postojećim okolnostima, bez ozbiljnog jačanja pravosuđa i njegove neovisnosti te zakonskog okvira za učinkovitu zaštitu prijavitelja korupcije, neće biti nikakve promjene ovakvih zabrinjavajućih trendova.
