Nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown upozorio je da Bosna i Hercegovina nezaustavljivo ide unazad već 10 godina, a da međunarodna zajednica praktično ne radi ništa da se to prekine.
U govoru koji je danas održao na prestižnom britanskom sveučilištu Oksford, naveo je da, usprkos obećanjima i najavama, međunarodna zajednica efektivno nije učinila ništa da se stvari u BiH promijene.
Istakao je da i dalje postoji diskriminacija u izbornom sustavu, da pet mjeseci nakon izbora ne postoji državna i federalna vlada, da je Bruxellesu trebalo tri puna mjeseca jakih pritisaka da se u Predsjedništvu BiH konačno definira papir s deklarativnim opredjeljenjima koji su prihvatili stranački lideri i Parlament BiH.
Ashdown je dodao da je moguće da se deklaracije pretoče u neka konkretna djela, ali je izrazio naglašeni skepticizam.
– Povijest proteklih 10 godina u BiH puna je listova papira koji su pokrenuti s istom nadom i fanfarama kakve vidimo danas, ali zbog nedostatka volje međunarodne zajednice da se napisano provede, sve je završilo kao mrtvo slovo na papiru – upozorio je on.
Dodao je da se nazadovanje u BiH već dobro osjeća u regiji. Naveo je da je prošlog tjedna u Beogradu održana svečanost posvećena Republici Srpskoj u kojoj se o tom entitetu govorilo kao o državi, dok se negirala državnost BiH.
U Zagrebu je, rekao je Ashdown dalje, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izrazio podršku stvaranju trećeg entiteta.
– I, naravno, Moskva nastavlja igrati ukrajinsku igru i u BiH – podvukao je Ashdown, kako ga citira Dnevni avaz.
Svjesno učešće
Upozorio je i na opasnu zabludu koja se sve više producira u krugovima EU da BiH ne mora ući ni u NATO i EU i da je dovoljno da joj se odobri status kandidata za čalnstvo u Uniju.
Takvim činom BiH bi zauvijek ostala zakovana kao najtamnija crna rupa Europe s vrlo opasnim posljedicama ne samo po tu državu, već i regiju, pa i svijet.
– Ona bi ostala crna rupa nefunkcionalnosti i korupcije, opterećena podjelama i opstrukcijama, te izvor za regrutaciju u Islamsku državu. Ali bi, u očima nekih u EU, ona bila “sigurna” u nedođiji, na rubu Europe i pravila nam minimalne štete. Mjesto koje mi iz međunarodne zajednice nikada ne možemo pokrenuti naprijed i iz kojega nikada nećemo izaći – istakao je.
Belgijski model
Ashdown je posebno podvukao da nitko ne treba imati iluzije da BiH treba biti centralizirana kao Velika Britanija, na primjer. Prije bi se moglo govoriti o belgijskom modelu uređenja funkcionalne države koja je kadra poštivati standarde EU i biti u konačnici njena članica. Kao i članica NATO-a.
Suočenje s separatistima
– Međunarodna zajednica, a posebno Bruxelles, sada ne trebaju “novo razmišljanje o BiH”, već novu hrabrost da se odlučno suoči s separatistima i opstrukcionistima, te novu volju da jedinstveno i koordinirano, koristi instrumente koje ima u BiH kako bi se proces pokrenuo naprijed. I da ne oklijeva da neke od instrumenata primijeni prema bh. susjedima – stav je Ashdowna.
Precizirao je da je za reforme koje je provodio dok je bio visoki predstavnik u BiH, koristio pomoć Bruxellesa, ali se osvrtao i oslanjao na Beograd i Zagreb.
Naglasio je i da je snažno jedinstvo međunarodne zajednice i čvrsta odlučnost temeljni preduvjet za uspjeh bilo kakve reforme ne samo u BiH.
U govoru koji je danas održao na prestižnom britanskom sveučilištu Oksford, naveo je da, usprkos obećanjima i najavama, međunarodna zajednica efektivno nije učinila ništa da se stvari u BiH promijene.
Istakao je da i dalje postoji diskriminacija u izbornom sustavu, da pet mjeseci nakon izbora ne postoji državna i federalna vlada, da je Bruxellesu trebalo tri puna mjeseca jakih pritisaka da se u Predsjedništvu BiH konačno definira papir s deklarativnim opredjeljenjima koji su prihvatili stranački lideri i Parlament BiH.
Ashdown je dodao da je moguće da se deklaracije pretoče u neka konkretna djela, ali je izrazio naglašeni skepticizam.
– Povijest proteklih 10 godina u BiH puna je listova papira koji su pokrenuti s istom nadom i fanfarama kakve vidimo danas, ali zbog nedostatka volje međunarodne zajednice da se napisano provede, sve je završilo kao mrtvo slovo na papiru – upozorio je on.
Dodao je da se nazadovanje u BiH već dobro osjeća u regiji. Naveo je da je prošlog tjedna u Beogradu održana svečanost posvećena Republici Srpskoj u kojoj se o tom entitetu govorilo kao o državi, dok se negirala državnost BiH.
U Zagrebu je, rekao je Ashdown dalje, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izrazio podršku stvaranju trećeg entiteta.
– I, naravno, Moskva nastavlja igrati ukrajinsku igru i u BiH – podvukao je Ashdown, kako ga citira Dnevni avaz.
Svjesno učešće
Upozorio je i na opasnu zabludu koja se sve više producira u krugovima EU da BiH ne mora ući ni u NATO i EU i da je dovoljno da joj se odobri status kandidata za čalnstvo u Uniju.
Takvim činom BiH bi zauvijek ostala zakovana kao najtamnija crna rupa Europe s vrlo opasnim posljedicama ne samo po tu državu, već i regiju, pa i svijet.
– Ona bi ostala crna rupa nefunkcionalnosti i korupcije, opterećena podjelama i opstrukcijama, te izvor za regrutaciju u Islamsku državu. Ali bi, u očima nekih u EU, ona bila “sigurna” u nedođiji, na rubu Europe i pravila nam minimalne štete. Mjesto koje mi iz međunarodne zajednice nikada ne možemo pokrenuti naprijed i iz kojega nikada nećemo izaći – istakao je.
Belgijski model
Ashdown je posebno podvukao da nitko ne treba imati iluzije da BiH treba biti centralizirana kao Velika Britanija, na primjer. Prije bi se moglo govoriti o belgijskom modelu uređenja funkcionalne države koja je kadra poštivati standarde EU i biti u konačnici njena članica. Kao i članica NATO-a.
Suočenje s separatistima
– Međunarodna zajednica, a posebno Bruxelles, sada ne trebaju “novo razmišljanje o BiH”, već novu hrabrost da se odlučno suoči s separatistima i opstrukcionistima, te novu volju da jedinstveno i koordinirano, koristi instrumente koje ima u BiH kako bi se proces pokrenuo naprijed. I da ne oklijeva da neke od instrumenata primijeni prema bh. susjedima – stav je Ashdowna.
Precizirao je da je za reforme koje je provodio dok je bio visoki predstavnik u BiH, koristio pomoć Bruxellesa, ali se osvrtao i oslanjao na Beograd i Zagreb.
Naglasio je i da je snažno jedinstvo međunarodne zajednice i čvrsta odlučnost temeljni preduvjet za uspjeh bilo kakve reforme ne samo u BiH.
