Bosna i Hercegovina je u prošloj godini doživjela veliki ekonomski pad zbog pandemije koronavirusa, a uz globalni napredak ove godine, očekuje se i postepeni oporavak zemlje. Ovo se navodi u redovitom izvješću Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Analitičari ove važne međunarodne financijske institucije navode kako politički izazovi, usporen rast ekonomija Europske unije te dugo odgađane reformi predstavljaju rizik za oporavak smanjenog intenziteta.
“Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – šest zemalja Zapadnog Balkana – očekuje ekonomski rast u 2021., nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tijekom 2020. Nakon ove recesije prouzročene pandemijom COVID-19, koja je rezultirala procijenjenim smanjenjem rasta u regiji od 3,4 posto u prošloj godini, očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2021. ostvariti rast od 4,4 posto. U daljnjem razdoblju se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023., pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje utjecati na manje investicije i zaposlenost u regiji”, navodi se, prenosi Klix.
Izvješće obuhvaća i tezu da je Bosnu i Hercegovinu u 2020. zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 posto, u najvećoj mjeri zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze koronavirusom, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inozemstva. Iako očekuju da će u BiH ekonomski rast u 2021. dostići 2,8 posto, dinamika i tijek oporavka su krajnje neizvjesni, napominje se u izvješću.
“Znamo da se dosta toga može i treba učiniti sada, da bi se smanjile osjetljivosti koje je kriza istaknula – kao što su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom sektoru i poslovnom okruženju. Sada je vrijeme da se radi ne samo na oporavku od krize, već i na razvoju dugoročnih rješenja kojima će se izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija u razdoblju nakon pandemije”, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Izvješće preporučuje da BiH nastavi na reformskom putu u pravcu rješavanja dugo prisutnih pitanja – ukorijenjenih strukturalnih i institucionalnih problema. BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.
“Sigurno je da primjećujemo neke pozitivne trendove u regiji, potaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati. Provođenje cijepljenja, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, će također pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje s pažnjom usmjeravati napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala”, izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Pandemija je zaustavila desetljeće napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regije, a tržišta rada na Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovicu gubitaka izazvanih pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada. Iako se stopa nezaposlenosti smanjila – sa 13,5 posto u 2019. na 12,6 posto u 2020. – to je većinom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020.
Dalje, ovi gubici su disproporcionalno pogodili osetljivije grupe stanovništva u regiji, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima dostigla 33,6 posto u 2020., zaustavljajući petogodišnji trend pada.
Prema izvješću, javne politike u regiji treba ostati jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih utjecaja i poticanje oporavka. Sve bi zemlje trebale osigurati da njihovi zdravstveni sustavi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju cjepiva, testiranje, liječenje, osobnu zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, također trebaju biti prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj ovisnosti od ugljika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije.
Večernji list
Analitičari ove važne međunarodne financijske institucije navode kako politički izazovi, usporen rast ekonomija Europske unije te dugo odgađane reformi predstavljaju rizik za oporavak smanjenog intenziteta.
“Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – šest zemalja Zapadnog Balkana – očekuje ekonomski rast u 2021., nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tijekom 2020. Nakon ove recesije prouzročene pandemijom COVID-19, koja je rezultirala procijenjenim smanjenjem rasta u regiji od 3,4 posto u prošloj godini, očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2021. ostvariti rast od 4,4 posto. U daljnjem razdoblju se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023., pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje utjecati na manje investicije i zaposlenost u regiji”, navodi se, prenosi Klix.
Izvješće obuhvaća i tezu da je Bosnu i Hercegovinu u 2020. zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 posto, u najvećoj mjeri zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze koronavirusom, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inozemstva. Iako očekuju da će u BiH ekonomski rast u 2021. dostići 2,8 posto, dinamika i tijek oporavka su krajnje neizvjesni, napominje se u izvješću.
“Znamo da se dosta toga može i treba učiniti sada, da bi se smanjile osjetljivosti koje je kriza istaknula – kao što su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom sektoru i poslovnom okruženju. Sada je vrijeme da se radi ne samo na oporavku od krize, već i na razvoju dugoročnih rješenja kojima će se izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija u razdoblju nakon pandemije”, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Izvješće preporučuje da BiH nastavi na reformskom putu u pravcu rješavanja dugo prisutnih pitanja – ukorijenjenih strukturalnih i institucionalnih problema. BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.
“Sigurno je da primjećujemo neke pozitivne trendove u regiji, potaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati. Provođenje cijepljenja, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, će također pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje s pažnjom usmjeravati napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala”, izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Pandemija je zaustavila desetljeće napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regije, a tržišta rada na Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovicu gubitaka izazvanih pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada. Iako se stopa nezaposlenosti smanjila – sa 13,5 posto u 2019. na 12,6 posto u 2020. – to je većinom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020.
Dalje, ovi gubici su disproporcionalno pogodili osetljivije grupe stanovništva u regiji, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima dostigla 33,6 posto u 2020., zaustavljajući petogodišnji trend pada.
Prema izvješću, javne politike u regiji treba ostati jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih utjecaja i poticanje oporavka. Sve bi zemlje trebale osigurati da njihovi zdravstveni sustavi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju cjepiva, testiranje, liječenje, osobnu zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, također trebaju biti prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj ovisnosti od ugljika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije.
Večernji list
