Javna uprava u BiH ima najmanju sposobnost u Europi da odgovori na potrebe i zahtjeve svojih građana, piše u izvješću Ureda za reviziju institucija BiH o temi Planiranje proračunskih rashoda u institucijama BiH.
Svi nivoi vlasti u BiH obvezali su se na razvijanje proračunskog procesa kako bi on postao učinkovit instrument politike, a ovaj cilj definiran je još 2006. godine u Strategiji reforme javne uprave koju su usvojili svi nivoi vlasti.
Brojni međunarodni projekti podrške u vrijednosti od 19 milijuna KM su u posljednjih desetak godina pružali podršku u jačanju javnih financija i u povećanju efikasnosti i efektivnosti upravljanja proračunom.
Relevantnim izmjenama Zakona o financiranju institucija BiH iz 2009. godine utvrđena je obveza da se uz prijedlog proračuna dostavlja i informacija o namjeni i očekivanim rezultatima proračunskih izdataka.
Unatoč navedenim reformskim opredjeljenjima, prema procjenama Svjetske banke iz 2014. godine naša zemlja ima najneučinkovitiju javnu upravu u Europi. Naime, indeks učinkovitosti javne uprave u BiH je 36,5 i najmanji je od svih europskih zemalja.
Bolji indeks od BiH imaju Moldavija i Ukrajina (40), Kosovo (43), Albanija (52), Srbija (58), Crna Gora (63) i Hrvatska (73). Najučinkovitiju javnu upravu imaju Švicarska i Finska sa indeksom 99.
"Navedeni indeks znači da javna uprava u BiH ima najmanju sposobnost da odgovori na zahtjeve i potrebe svojih građana", navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.
U reviziji o temi Planiranje proračunskih rashoda u institucijama BiH rezimirano je da se postupkom pripreme Proračuna institucija BiH ne postiže željeni pritisak na efikasnost i efektivnost proračunskih izdataka.
"Proces pripreme proračuna nije blagovremen, nedovoljno je transparentan, a za realizaciju definiranih ciljeva, programa i pripadajućih proračunskih sredstva nisu uvijek utvrđene jasne odgovornosti", navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.
Upozoravaju da proračun institucija BiH ne održava politike i programe Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH u cijelosti, jer svi planski dokumenti ne sadrže jednolično definirane ciljeve za odgovorne u institucijama BiH, odnosno definirani programi u planovima rada i u programskom proračunu nisu usuglašeni.
Svi nivoi vlasti u BiH obvezali su se na razvijanje proračunskog procesa kako bi on postao učinkovit instrument politike, a ovaj cilj definiran je još 2006. godine u Strategiji reforme javne uprave koju su usvojili svi nivoi vlasti.
Brojni međunarodni projekti podrške u vrijednosti od 19 milijuna KM su u posljednjih desetak godina pružali podršku u jačanju javnih financija i u povećanju efikasnosti i efektivnosti upravljanja proračunom.
Relevantnim izmjenama Zakona o financiranju institucija BiH iz 2009. godine utvrđena je obveza da se uz prijedlog proračuna dostavlja i informacija o namjeni i očekivanim rezultatima proračunskih izdataka.
Unatoč navedenim reformskim opredjeljenjima, prema procjenama Svjetske banke iz 2014. godine naša zemlja ima najneučinkovitiju javnu upravu u Europi. Naime, indeks učinkovitosti javne uprave u BiH je 36,5 i najmanji je od svih europskih zemalja.
Bolji indeks od BiH imaju Moldavija i Ukrajina (40), Kosovo (43), Albanija (52), Srbija (58), Crna Gora (63) i Hrvatska (73). Najučinkovitiju javnu upravu imaju Švicarska i Finska sa indeksom 99.
"Navedeni indeks znači da javna uprava u BiH ima najmanju sposobnost da odgovori na zahtjeve i potrebe svojih građana", navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.
U reviziji o temi Planiranje proračunskih rashoda u institucijama BiH rezimirano je da se postupkom pripreme Proračuna institucija BiH ne postiže željeni pritisak na efikasnost i efektivnost proračunskih izdataka.
"Proces pripreme proračuna nije blagovremen, nedovoljno je transparentan, a za realizaciju definiranih ciljeva, programa i pripadajućih proračunskih sredstva nisu uvijek utvrđene jasne odgovornosti", navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.
Upozoravaju da proračun institucija BiH ne održava politike i programe Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH u cijelosti, jer svi planski dokumenti ne sadrže jednolično definirane ciljeve za odgovorne u institucijama BiH, odnosno definirani programi u planovima rada i u programskom proračunu nisu usuglašeni.
