Na osnovu Pravilnika o prijemu osoba u državljanstvo BiH, koje su od posebnog interesa za našu zemlju u raznim oblastima, ukupno su 244 osobe naturalizacijom dobile državljanstvo BiH, piše Klix.ba.
Iako proces naturalizacije za prijem u državljanstvo BiH podrazumijeva ispunjavanje uvjeta poput stjecanja punoljetstva, stalnog boravka u BiH u posljednjih osam godina, poznavanja jednog od jezika, kao i odricanje od prethodnog državljanstva, osim u slučajevima gdje postoji bilateralni sporazum s našom zemljom, stranci mogu postati državljani BiH postupkom olakšane naturalizacije.
Prethodno navedene uvjete ne mora ispunjavati osoba koja se smatra osobom od osobite koristi i interesa za BiH.
"Od 2000. godine, od kada se vodi službena evidencija predmeta o osobama koje su stekle državljanstvo BiH kao osobe od osobite koristi za BiH, do srpnja 2016. godine, ukupno 244 osobe su dobile državljanstvo kao osobe od posebnog interesa za BiH u oblasti sporta, znanosti, kulture, gospodarstva i sl.", istaknuli su za Klix.ba iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Među osobama koje su na taj način dobile državljanstvo najviše je sportaša, poput nekadašnjih košarkaških reprezentativaca BiH Terrela Castlea, Henryja Domercanta, Alexa Renfroea i drugih.
S druge strane, kada je riječ o kategoriji počasnog državljanstva, isključivo Predsjedništvo BiH može predložiti da netko postane počasni državljanin BiH.
Ipak, od 2000. godine do danas počasno državljanstvo naše zemlje na prijedlog Predsjedništva nije stekao nitko.
Međutim, treba istaknuti da je od početka rata 1992. godine pa do 2000. godine nekoliko osoba ipak dobilo počasno državljanstvo naše zemlje. To su između ostalih Francis Boyle, profesor međunarodnog prava i autor tužbe BiH protiv SR Jugoslavije, šahist Gari Kasparov, francuski filozof Bernard-Henri Levy, kao i glazbenik Bono kojem je bivši predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović 1997. godine ukazao tu čast.
Počasna državljanstva dodjeljuju se osobama koje su na određeni način svojim radom, angažmanom ili na neki drugi način doprinijele zemlji koja im dodjeljuje državljanstvo, a u slučaju BiH imaju tek simboličnu vrijednost.
Usporedbe radi, Crna Gora je od 2008. do 2015. godine dodijelila 203 počasna državljanstva, ali prema analizi nevladinih organizacija, mnoga od njih su dodjeljivana nezasluženo i prema čudnim kriterijima.
Iako proces naturalizacije za prijem u državljanstvo BiH podrazumijeva ispunjavanje uvjeta poput stjecanja punoljetstva, stalnog boravka u BiH u posljednjih osam godina, poznavanja jednog od jezika, kao i odricanje od prethodnog državljanstva, osim u slučajevima gdje postoji bilateralni sporazum s našom zemljom, stranci mogu postati državljani BiH postupkom olakšane naturalizacije.
Prethodno navedene uvjete ne mora ispunjavati osoba koja se smatra osobom od osobite koristi i interesa za BiH.
"Od 2000. godine, od kada se vodi službena evidencija predmeta o osobama koje su stekle državljanstvo BiH kao osobe od osobite koristi za BiH, do srpnja 2016. godine, ukupno 244 osobe su dobile državljanstvo kao osobe od posebnog interesa za BiH u oblasti sporta, znanosti, kulture, gospodarstva i sl.", istaknuli su za Klix.ba iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Među osobama koje su na taj način dobile državljanstvo najviše je sportaša, poput nekadašnjih košarkaških reprezentativaca BiH Terrela Castlea, Henryja Domercanta, Alexa Renfroea i drugih.
S druge strane, kada je riječ o kategoriji počasnog državljanstva, isključivo Predsjedništvo BiH može predložiti da netko postane počasni državljanin BiH.
Ipak, od 2000. godine do danas počasno državljanstvo naše zemlje na prijedlog Predsjedništva nije stekao nitko.
Međutim, treba istaknuti da je od početka rata 1992. godine pa do 2000. godine nekoliko osoba ipak dobilo počasno državljanstvo naše zemlje. To su između ostalih Francis Boyle, profesor međunarodnog prava i autor tužbe BiH protiv SR Jugoslavije, šahist Gari Kasparov, francuski filozof Bernard-Henri Levy, kao i glazbenik Bono kojem je bivši predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović 1997. godine ukazao tu čast.
Počasna državljanstva dodjeljuju se osobama koje su na određeni način svojim radom, angažmanom ili na neki drugi način doprinijele zemlji koja im dodjeljuje državljanstvo, a u slučaju BiH imaju tek simboličnu vrijednost.
Usporedbe radi, Crna Gora je od 2008. do 2015. godine dodijelila 203 počasna državljanstva, ali prema analizi nevladinih organizacija, mnoga od njih su dodjeljivana nezasluženo i prema čudnim kriterijima.
