Bosna i Hercegovina do 2100. godine imat će čak 52 posto stanovnika manje nego danas. Procjene su to Ujedinjenih naroda, čije projekcije pokazuju da će istovremeno na cijeloj planeti živjeti više od 11 milijardi ljudi.
Ukoliko se ove mračne prognoze ostvare, u BiH će za manje od 85 godina ostati samo 1.819.997,76 stanovnika u odnosu na današnjih 3.791.662, koliko je bilo po posljednjim procjenama s obzirom na to da rezultati posljednjeg popisa još nisu gotovi.
"Tu se radi o dugoročnim projekcijama, tako da je pitanje šta će u ovako nepredvidivom vremenu biti 2100. godine. Ali, na osnovu trenutne situacije, demografske recesije, mortaliteta, nataliteta, ovo su realni podaci. Naravno, u odnosu na ovu projekciju može doći i do poboljšanja, ali i do pogoršanja, što zavisi od mnogo faktora, rada vlada na tom problemu, prirodnih katastrofa, epidemija i slično. Trenutni podaci kojima raspolažem govore da u BiH nedostaje gotovo polovica rođenih stanovnika. Zamislite koliki je to broj i gubitak", kazao je Stevo Pašalić, demograf, i dodao da ozbiljne i velike zemlje imaju definiranu populističku politiku koju su odavno proveli.
"Njemačka, na primjer, okrenula se tome da traži ljude određenih profila iz drugih zemalja, i naravno, zbog standarda oni u tome i uspijevaju. Na drugoj strani BiH ne da ne može računati da dolazak stanovništva iz drugih zemalja, nego nije ni počela provoditi politiku povećanja broja stanovnika, a radi se o najvažnijem pitanju svih zemalja u regiji", rekao je Pašalić i dodao da nam jedino preostaju naše redizentno stanovništvo, koje treba zadržati i povećati, i dijaspora, koja bi se ovdje, hipotetički, nakon povećanja životnog standarda vratila.
Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja višečlanih obitelji "Četiri plus" iz Banjaluke, kaže da, ukoliko se nadležni ne angažiraju po ovom pitanju, možda ćemo tada i imati novaca, ali ih sigurno nećemo imati kome dati.
"Mi smo predložili više načina na koje država može potaknuti bolji prirodni priraštaj. Prije svega to su ukidanje cenzusa na dječji dodatak, nacionalna mirovina za majke sa četvoro i više djece, stambeno zbrinjavanje višečlanih obitelji, besplatno školovanje, udžbenici", rekao je Radovanović i istaknuo trenutni odnos države prema višečlanim obiteljima.
"Odnos države prema višečlanim obiteljima najbolje se ogleda u tome da je 70 posto takvih obitelji nezaposleno i bez maltene ikakvih prihoda", kaže on. Usporedo s natalitetom, koji će biti sve manji kako vrijeme prolazi, populacija stanovništva iznad 60 godina će biti najbrže rastuća. Sa trenutnih 901 milijun osoba starijih od 60 godina, za manje od 100 godina taj broj će se popeti na zabrinjavajuće 3,2 milijarde.
Po UN-ovoj projekciji, najgore će proći Moldavija, koja će izgubiti skoro 60 posto populacije, tako da će Moldavaca ostati manje od dva milijuna. Takođe, daleko od obećavajuće je i projekcija Srbije, za koju se procjenjuje da će imati 40 posto manje stanovnika, odnosno 5.334.000, u odnosu na trenutnih 8.851.000, prenose Nezavisne.
Ukoliko se ove mračne prognoze ostvare, u BiH će za manje od 85 godina ostati samo 1.819.997,76 stanovnika u odnosu na današnjih 3.791.662, koliko je bilo po posljednjim procjenama s obzirom na to da rezultati posljednjeg popisa još nisu gotovi.
"Tu se radi o dugoročnim projekcijama, tako da je pitanje šta će u ovako nepredvidivom vremenu biti 2100. godine. Ali, na osnovu trenutne situacije, demografske recesije, mortaliteta, nataliteta, ovo su realni podaci. Naravno, u odnosu na ovu projekciju može doći i do poboljšanja, ali i do pogoršanja, što zavisi od mnogo faktora, rada vlada na tom problemu, prirodnih katastrofa, epidemija i slično. Trenutni podaci kojima raspolažem govore da u BiH nedostaje gotovo polovica rođenih stanovnika. Zamislite koliki je to broj i gubitak", kazao je Stevo Pašalić, demograf, i dodao da ozbiljne i velike zemlje imaju definiranu populističku politiku koju su odavno proveli.
"Njemačka, na primjer, okrenula se tome da traži ljude određenih profila iz drugih zemalja, i naravno, zbog standarda oni u tome i uspijevaju. Na drugoj strani BiH ne da ne može računati da dolazak stanovništva iz drugih zemalja, nego nije ni počela provoditi politiku povećanja broja stanovnika, a radi se o najvažnijem pitanju svih zemalja u regiji", rekao je Pašalić i dodao da nam jedino preostaju naše redizentno stanovništvo, koje treba zadržati i povećati, i dijaspora, koja bi se ovdje, hipotetički, nakon povećanja životnog standarda vratila.
Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja višečlanih obitelji "Četiri plus" iz Banjaluke, kaže da, ukoliko se nadležni ne angažiraju po ovom pitanju, možda ćemo tada i imati novaca, ali ih sigurno nećemo imati kome dati.
"Mi smo predložili više načina na koje država može potaknuti bolji prirodni priraštaj. Prije svega to su ukidanje cenzusa na dječji dodatak, nacionalna mirovina za majke sa četvoro i više djece, stambeno zbrinjavanje višečlanih obitelji, besplatno školovanje, udžbenici", rekao je Radovanović i istaknuo trenutni odnos države prema višečlanim obiteljima.
"Odnos države prema višečlanim obiteljima najbolje se ogleda u tome da je 70 posto takvih obitelji nezaposleno i bez maltene ikakvih prihoda", kaže on. Usporedo s natalitetom, koji će biti sve manji kako vrijeme prolazi, populacija stanovništva iznad 60 godina će biti najbrže rastuća. Sa trenutnih 901 milijun osoba starijih od 60 godina, za manje od 100 godina taj broj će se popeti na zabrinjavajuće 3,2 milijarde.
Po UN-ovoj projekciji, najgore će proći Moldavija, koja će izgubiti skoro 60 posto populacije, tako da će Moldavaca ostati manje od dva milijuna. Takođe, daleko od obećavajuće je i projekcija Srbije, za koju se procjenjuje da će imati 40 posto manje stanovnika, odnosno 5.334.000, u odnosu na trenutnih 8.851.000, prenose Nezavisne.
