Predsjedništvo BiH nije dalo suglasnost za ustupanje tone streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava za borbe protiv skupine Islamska država Irak i Levant (ISIL), a konačnu odluku donijet će kad Ministarstvo obrane BiH sagleda sve procedure i dobije jasna objašnjenja kako će se streljivo iznositi iz zemlje i kome će točno biti uručena.
Mogućnost da BiH ustupi Iraku dio viška streljiva i minsko-ekplozivnih sredstava, koji bi bili namijenjeni borbi protiv ISIL-a, tako je prolongirana dok Ministarstvo obrane ne ispuni zadatak koji su mu dali, uz poštivanje svih zakonskih propisa i procedura.
Član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović podsjetio je kako je prije 15-ak dana iz Ambasade SAD „došao zahtjev prema kojem se od BiH traži da, ako je u mogućnosti, ustupi jedan dio viškova municije i minsko-eksplozivnih punjenja za borbu Iraka protiv tzv. Islamske države“.
„Prema podacima koje je iznio ministar odbrane Zekerijah Osmić, Oružane snage BiH imaju na raspolaganju oko 17.000 tona viškova municije, od čega bi se jedna tona ustupila. Potrebno je da se ona taksativno nabroji, poštujući sve sigurnosne uvjete, jer je potrebno da znamo za sve što će biti iznijeto iz zemlje. Vrlo smo oprezno pristupili ovom zahtjevu, jer je važno da budemo upoznati o svemu što doniramo“, naglasio je Radmanović.
'BiH nije dio koalicije protiv ISIL-a'
On je na konferenciji za novinare, održanoj nakon sjednice Predsjedništva BiH, još rekao da, iako se „BiH nalazi na nekim spiskovima država koje su u sastavu koalicije za borbu protiv organizacije ISIL, odluka u Predsjedništvu BiH o tome nije donesena“.
„Nismo donijeli odluku o pristupanju koaliciji. O tome će se vjerovatno razgovarati u narednom periodu“, naglasio je Radmanović.
Prema Radmanovićevom mišljenju, postoji mogućnost prijetnji BiH i njenim građanima zbog podrške u dodjeli viškova naoružanja za borbu protiv ISIL-a u Iraku zbog čega je, kako je rekao, „važno animiranje svih institucija BiH da o tome vode računa – od obavještajnih do svih drugih institucija, kao i sprečavanje takvih, eventualnih aktivnosti“.
Bez izjašnjenja o izvještaju Bruxellesa
Predsjedništvo BiH nije se izjašnjavalo o izvještaju Europske komisije o napretku BiH za 2014. godinu jer, kako je istaknuo Radmanović, nije došlo su susreta s izaslanstvom Komisije, iako je taj susret bio najavljen.
„Izvještaj će biti najlošiji do sada. No, zašto je to tako ima o čemu da priča EU i ovdje u Sarajevu, i u Bruxellesu. Tačno je da smo zbog toga najodgovorniji mi u BiH, ali svi oni koji smatraju da u tome nema odgovornosti EU – varaju se“, naglasio je Radmanović ističići kako govori u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH.
Po njemu, problemi su nastali 2008. godine „nedozvoljavanjem Europske komisije da BiH podnese aplikaciju za članstvo“.
Kritika Uniji
Radmanović je ustvrdio kako „EU ne vodi dovoljno računa o onima koji žele da idu ka Bruxellesu“.
„Predstavnici EU i u Sarajevu, i u Bruxellesu samo nam drže predavanja, a nema nikakve pomoći“, naglasio je Radmanović.
Smatra kako će „zbog ponašanja i postupaka EU, ne samo prema BiH, već i u regionu, doći do euroskepticizma, posebno nakon odluke Evropske komisije da do 2019. godine ne bude novog proširenja EU“.
„Uprkos tome, i nakon opštih izbora u BiH vjerujem kako ćemo mi ostati na putu EU“, napominje Radmanović.
Završno je upoznao novinare kako je, zajedno s kolegama u ovom sazivu Predsjedništva BiH – Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem, u protekle četiri godine održao 53 redovne i 77 izvanrednih, odnosno hitnih sjednica na kojima je usvojeno 2.000 odluka, od čega je samo u tri slučaja došlo do preglasavanja.
Izvor: balkans.aljazeera.net
Mogućnost da BiH ustupi Iraku dio viška streljiva i minsko-ekplozivnih sredstava, koji bi bili namijenjeni borbi protiv ISIL-a, tako je prolongirana dok Ministarstvo obrane ne ispuni zadatak koji su mu dali, uz poštivanje svih zakonskih propisa i procedura.
Član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović podsjetio je kako je prije 15-ak dana iz Ambasade SAD „došao zahtjev prema kojem se od BiH traži da, ako je u mogućnosti, ustupi jedan dio viškova municije i minsko-eksplozivnih punjenja za borbu Iraka protiv tzv. Islamske države“.
„Prema podacima koje je iznio ministar odbrane Zekerijah Osmić, Oružane snage BiH imaju na raspolaganju oko 17.000 tona viškova municije, od čega bi se jedna tona ustupila. Potrebno je da se ona taksativno nabroji, poštujući sve sigurnosne uvjete, jer je potrebno da znamo za sve što će biti iznijeto iz zemlje. Vrlo smo oprezno pristupili ovom zahtjevu, jer je važno da budemo upoznati o svemu što doniramo“, naglasio je Radmanović.
'BiH nije dio koalicije protiv ISIL-a'
On je na konferenciji za novinare, održanoj nakon sjednice Predsjedništva BiH, još rekao da, iako se „BiH nalazi na nekim spiskovima država koje su u sastavu koalicije za borbu protiv organizacije ISIL, odluka u Predsjedništvu BiH o tome nije donesena“.
„Nismo donijeli odluku o pristupanju koaliciji. O tome će se vjerovatno razgovarati u narednom periodu“, naglasio je Radmanović.
Prema Radmanovićevom mišljenju, postoji mogućnost prijetnji BiH i njenim građanima zbog podrške u dodjeli viškova naoružanja za borbu protiv ISIL-a u Iraku zbog čega je, kako je rekao, „važno animiranje svih institucija BiH da o tome vode računa – od obavještajnih do svih drugih institucija, kao i sprečavanje takvih, eventualnih aktivnosti“.
Bez izjašnjenja o izvještaju Bruxellesa
Predsjedništvo BiH nije se izjašnjavalo o izvještaju Europske komisije o napretku BiH za 2014. godinu jer, kako je istaknuo Radmanović, nije došlo su susreta s izaslanstvom Komisije, iako je taj susret bio najavljen.
„Izvještaj će biti najlošiji do sada. No, zašto je to tako ima o čemu da priča EU i ovdje u Sarajevu, i u Bruxellesu. Tačno je da smo zbog toga najodgovorniji mi u BiH, ali svi oni koji smatraju da u tome nema odgovornosti EU – varaju se“, naglasio je Radmanović ističići kako govori u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH.
Po njemu, problemi su nastali 2008. godine „nedozvoljavanjem Europske komisije da BiH podnese aplikaciju za članstvo“.
Kritika Uniji
Radmanović je ustvrdio kako „EU ne vodi dovoljno računa o onima koji žele da idu ka Bruxellesu“.
„Predstavnici EU i u Sarajevu, i u Bruxellesu samo nam drže predavanja, a nema nikakve pomoći“, naglasio je Radmanović.
Smatra kako će „zbog ponašanja i postupaka EU, ne samo prema BiH, već i u regionu, doći do euroskepticizma, posebno nakon odluke Evropske komisije da do 2019. godine ne bude novog proširenja EU“.
„Uprkos tome, i nakon opštih izbora u BiH vjerujem kako ćemo mi ostati na putu EU“, napominje Radmanović.
Završno je upoznao novinare kako je, zajedno s kolegama u ovom sazivu Predsjedništva BiH – Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem, u protekle četiri godine održao 53 redovne i 77 izvanrednih, odnosno hitnih sjednica na kojima je usvojeno 2.000 odluka, od čega je samo u tri slučaja došlo do preglasavanja.
Izvor: balkans.aljazeera.net
