Bidenova administracija zatražila je od Kongresa da odobri prodaju 45.000 granata za izraelske tenkove Merkava kako bi ih mogli koristiti u napadu na Hamas u Gazi, tvrde četiri izvora, među kojima su sadašnji i bivši američki dužnosnik.
Moguća prodaja, vrijedna više od 500 milijuna dolara, nije dio zahtjeva američkoga predsjednika Joea Bidena od 110.5 milijardi dolara, koji uključuje financiranje Ukrajine i Izraela. Zahtjev je na neformalnom razmatranju u odborima za vanjsku politiku Senata i Zastupničkog doma, što članovima omogućuje da odgađaju prodaju ili u neformalnim razgovorima iznesu svoju zabrinutost administraciji.
State Department traži od dvaju odbora da žurno odobre transakciju, tvrde jedan sadašnji američki dužnosnik i Josh Paul, bivši dužnosnik State Departmenta, dok se s druge strane čuje sve više kritika zbog uporabe oružja proizvedenog u SAD-u u sukobu.
Imaju 20 dana za razmatranje
"To je početkom tjedna poslano odborima i trebali bi imati 20 dana za razmatranje izraelskog slučaja. State Department ih pritišće da to odmah riješe", rekao je Paul koji je u listopadu podnio ostavku na dužnost u State Departmentu zbog, kako je rekao, "slijepe potpore" administracije Izraelu.
Administracija razmatra i mogućnost da u skladu s odredbom zakona o kontroli izvoza oružja o hitnim slučajevima dopusti prodaju 13.000 od 45.000 granata kako bi zaobišla odbore, rekla su dvojica američkih dužnosnika dodavši da konačna odluka još nije donesena. Taj bi potez omogućio Izraelu da se pripremi s obzirom na visoku napetost u regiji, rekao je jedan od dužnosnika.
Glasnogovornik State Departmenta rekao je da "neće ni potvrditi ni komentirati predložene transfere ili prodaju sve dok se o tome ne obavijesti Kongres".
Senator Chris Van Hollen, demokrat u odboru za vanjske poslove, rekao je da je stajalište Kongresa ključno u velikim prodajama oružja. "Administracija ne bi smjela razmatrati mogućnost zaobilaženja već ionako kratkoga roka za razmatranje u Kongresu, u ovom ni u bilo kojem drugom transferu oružja", rekao je.
Na snimkama se može vidjeti da Izrael redovito razmješta tenkove Merkava u napadima na Gazu i južnu granicu s Libanonom, gdje traje sukob od 7. listopada.
Moguća prodaja, vrijedna više od 500 milijuna dolara, nije dio zahtjeva američkoga predsjednika Joea Bidena od 110.5 milijardi dolara, koji uključuje financiranje Ukrajine i Izraela. Zahtjev je na neformalnom razmatranju u odborima za vanjsku politiku Senata i Zastupničkog doma, što članovima omogućuje da odgađaju prodaju ili u neformalnim razgovorima iznesu svoju zabrinutost administraciji.
State Department traži od dvaju odbora da žurno odobre transakciju, tvrde jedan sadašnji američki dužnosnik i Josh Paul, bivši dužnosnik State Departmenta, dok se s druge strane čuje sve više kritika zbog uporabe oružja proizvedenog u SAD-u u sukobu.
Imaju 20 dana za razmatranje
"To je početkom tjedna poslano odborima i trebali bi imati 20 dana za razmatranje izraelskog slučaja. State Department ih pritišće da to odmah riješe", rekao je Paul koji je u listopadu podnio ostavku na dužnost u State Departmentu zbog, kako je rekao, "slijepe potpore" administracije Izraelu.
Administracija razmatra i mogućnost da u skladu s odredbom zakona o kontroli izvoza oružja o hitnim slučajevima dopusti prodaju 13.000 od 45.000 granata kako bi zaobišla odbore, rekla su dvojica američkih dužnosnika dodavši da konačna odluka još nije donesena. Taj bi potez omogućio Izraelu da se pripremi s obzirom na visoku napetost u regiji, rekao je jedan od dužnosnika.
Glasnogovornik State Departmenta rekao je da "neće ni potvrditi ni komentirati predložene transfere ili prodaju sve dok se o tome ne obavijesti Kongres".
Senator Chris Van Hollen, demokrat u odboru za vanjske poslove, rekao je da je stajalište Kongresa ključno u velikim prodajama oružja. "Administracija ne bi smjela razmatrati mogućnost zaobilaženja već ionako kratkoga roka za razmatranje u Kongresu, u ovom ni u bilo kojem drugom transferu oružja", rekao je.
Na snimkama se može vidjeti da Izrael redovito razmješta tenkove Merkava u napadima na Gazu i južnu granicu s Libanonom, gdje traje sukob od 7. listopada.
