Vrijednost izvezene robe iz Bosne i Hercegovine za 11 mjeseci ove godine manja je za skoro sedam posto nego godinu dana ranije u istom razdoblju, a kako kažu naši sugovornici, razlog je to što su domaći gospodarstvenici smanjili obim proizvodnje, došlo je i do pada tražnje, a u ovoj godini nisu osvojena ni nova tržište, te dodaju da su i prognoze za naredni period zabrinjavajuće, prenose Nezavisne.
6,6 posto manje
"Pokrivenost uvoza izvozom u 11 mjeseci ove godine je iznosila 60,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 15 milijuna KM", navodi se u podacima.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru za "Nezavisne novine" da se, što se tiče izvoza, u Srpskoj u ovoj godini bilježi pad za 164 milijuna maraka.
"Ono što je zabrinjavajuće i što nije dobro je to što se povećava vanjskotrgovinski deficit, odnosno smanjuje se pokrivenost uvoza izvozom i ti trendovi su prisutni skoro cijelu godinu", kazao je Ćorić.
Prema njegovim riječima, razlog manjeg izvoza su smanjene narudžbe koje su, kako kaže Ćorić, sve manje i manje iz zemalja Europske unije, kao najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera.
"Mada je razlog tome i neizvjesnost koja vlada za sljedeću godinu, što je zabrinjavajuće, jer mnoge firme nisu potpisale čvrste sporazume, odnosno ugovore za narednu godinu", istaknuo je Ćorić.
Male promjene
Kako kaže, BiH je u lancu opskrbe pri kraju i ako se u Europskoj uniji dogode neke male promjene, to se na domaće tržište jako teško odrazi.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za "Nezavisne novine" da je sigurno više razloga što je došlo do pada izvoza iz BiH u ovoj godini.
"Iako uzroka ima više, ovaj pad vrijednosti izvoza je, nažalost, i potvrda da rast u prethodnom periodu nije bio održiv, nisu osvojena nova tržišta, nego je najvećim dijelom bio rezultat inflacije i veće vrijednosti izvoza iste robe na ista tržišta", kazao je Gavran.
Dodao je da je pad cijena nekih od naših vodećih izvoznih proizvoda automatski smanjio i vrijednost izvoza, paralelno je došlo do još nekih, kako kaže Gavran, za nas negativnih promjena.
"Usporavanje ekonomije EU, gdje najviše i izvozimo, doveo je do pada tražnje, a recesija u kojoj su neke od inače najjačih EU ekonomija ne nagovještava promjenu ovog trenda u doglednoj budućnosti", pojasnio je Gavran i istaknuo da paralelno nema osvajanja novih tržišta.
"Uvjeti poslovanja u BiH nisu postali povoljniji, naprotiv, najavljen je rast cijene struje barem u jednom entitetu, ukratko, ako se ništa od ovoga ne bude promijenilo, bojim se da bi pad izvoza mogao da se nastavi, a zatvaranje nekih od proizvodnih pogona koji su prethodnih godina isključivo izvozili umanjuje i naš kapacitet za oporavak ako se uslovi poboljšaju", zaključio je Gavran.
Prema podacima Agencije za statistiku, izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 893 milijuna KM, što je za 4,2 posto manje nego u 11 mjeseci lani, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 978 milijuna KM, što je manje za 7,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA iznosila je 97,2 posto.
Izvoz iz BiH u zemlje Europske unije iznosio je 11 milijardi i 345 milijuna KM, što je za 7,4 posto manje nego za 11 mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio 15 milijardi i 16 milijuna KM, što je više za jedan posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 75,6 posto.
6,6 posto manje
"Pokrivenost uvoza izvozom u 11 mjeseci ove godine je iznosila 60,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 15 milijuna KM", navodi se u podacima.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru za "Nezavisne novine" da se, što se tiče izvoza, u Srpskoj u ovoj godini bilježi pad za 164 milijuna maraka.
"Ono što je zabrinjavajuće i što nije dobro je to što se povećava vanjskotrgovinski deficit, odnosno smanjuje se pokrivenost uvoza izvozom i ti trendovi su prisutni skoro cijelu godinu", kazao je Ćorić.
Prema njegovim riječima, razlog manjeg izvoza su smanjene narudžbe koje su, kako kaže Ćorić, sve manje i manje iz zemalja Europske unije, kao najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera.
"Mada je razlog tome i neizvjesnost koja vlada za sljedeću godinu, što je zabrinjavajuće, jer mnoge firme nisu potpisale čvrste sporazume, odnosno ugovore za narednu godinu", istaknuo je Ćorić.
Male promjene
Kako kaže, BiH je u lancu opskrbe pri kraju i ako se u Europskoj uniji dogode neke male promjene, to se na domaće tržište jako teško odrazi.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za "Nezavisne novine" da je sigurno više razloga što je došlo do pada izvoza iz BiH u ovoj godini.
"Iako uzroka ima više, ovaj pad vrijednosti izvoza je, nažalost, i potvrda da rast u prethodnom periodu nije bio održiv, nisu osvojena nova tržišta, nego je najvećim dijelom bio rezultat inflacije i veće vrijednosti izvoza iste robe na ista tržišta", kazao je Gavran.
Dodao je da je pad cijena nekih od naših vodećih izvoznih proizvoda automatski smanjio i vrijednost izvoza, paralelno je došlo do još nekih, kako kaže Gavran, za nas negativnih promjena.
"Usporavanje ekonomije EU, gdje najviše i izvozimo, doveo je do pada tražnje, a recesija u kojoj su neke od inače najjačih EU ekonomija ne nagovještava promjenu ovog trenda u doglednoj budućnosti", pojasnio je Gavran i istaknuo da paralelno nema osvajanja novih tržišta.
"Uvjeti poslovanja u BiH nisu postali povoljniji, naprotiv, najavljen je rast cijene struje barem u jednom entitetu, ukratko, ako se ništa od ovoga ne bude promijenilo, bojim se da bi pad izvoza mogao da se nastavi, a zatvaranje nekih od proizvodnih pogona koji su prethodnih godina isključivo izvozili umanjuje i naš kapacitet za oporavak ako se uslovi poboljšaju", zaključio je Gavran.
Prema podacima Agencije za statistiku, izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 893 milijuna KM, što je za 4,2 posto manje nego u 11 mjeseci lani, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 978 milijuna KM, što je manje za 7,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA iznosila je 97,2 posto.
Izvoz iz BiH u zemlje Europske unije iznosio je 11 milijardi i 345 milijuna KM, što je za 7,4 posto manje nego za 11 mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio 15 milijardi i 16 milijuna KM, što je više za jedan posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 75,6 posto.
