To što će Hrvatskoj ove godine biti potrebne 42.000 sezonskih radnika ne predstavlja veliku nadu za nezaposlene bh. građane, jer višegodišnja iskustva pokazuju da se susjedna država pri potrazi za radnom snagom ne oslanja mnogo na BiH. Hrvatskoj, istina, trebaju sezonci, pogotovo u djelatnostima turizma i trgovine, ali je u Hrvatskoj oko 300.000 nezaposlenih, tako da je u toj vojsci lako naći one koje traže poslodavci sa primorja.
"Ta potražnja uglavnom se odnosi na njihovu radnu snagu, unutar države. Do sada su uglavnom radnici iz Slavonije išli raditi sezonske poslove na obali", rekao je za "Nezavisne" Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Prepreka je, kako je pojasnio, u tome što strani radnici mogu doći do jako malog broja radnih dozvola u Hrvatskoj, i to je godinama slučaj.
"Mi smo ranije imali svega nekoliko zahtjeva za manjim brojem radnika, ali uvjet je bio da građani imaju i hrvatsko državljanstvo. Iz toga vidimo da se to odnosi na njihove građane", pojasnio je Pupić. Po njegovim riječima, do sada je izdavano tek nekoliko stotina radnih dozvola za bh. građane.
"Mi nismo dobili ni radnu ponudu od hrvatskih poslodavaca", poručio je Pupić. Međutim, Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, ističe da poslodavci iz Hrvatske pronađu način da zaobiđu zakon i dovedu naše radnike da im rade sezonske poslove. "Teško je reći procjenu, ali velik broj naših radnika ode da sezonski radi u Hrvatsku i Crnu Goru, s tim što su u sezoni najtraženiji kuhari, dobri konobari, te spremačice", rekao je Hadžić.
Istaknuo je da bh. građanima jako dobro dođe novac koji zarade na primorju u sezoni, koja nekada traje i po pet mjeseci. "Kada rade tih pet mjeseci dolje, bolje im je nego da ovdje godinu dana rade", naglasio je Hadžić.
Po podacima iz Hrvatske, od početka ove godine upućeni su masovniji zahtjevi poslodavaca za sezoncima pa bi brojka mogla i da premaši 42.000 sezonaca, koliko ih je angažirano lani. U 2015. godini u turizmu i ugostiteljstvu bilo je zaposleno 21.877 sezonskih radnika, a u ovoj godini se očekuje veća i jača potražnja, što zbog rasta turizma i očekivanih boljih rezultata u Hrvatskoj, tako i zbog odliva ugostiteljskih radnika u EU.
Da je teže zaposliti se dokazuje i A.Š. iz Mostara, koja je ove godine uspjela naći sezonski posao pomoćnog kuhara na Hvaru.
''Meni iskreno nije bilo važno gdje ću otići, samo mi je bilo važno da odem. Prvi korak mi je bio da se prijavim preko hrvatskih stranica za zapošljavanje. Poslala sam oglas, ali kao glazbenica, međutim od toga ništa. Na Hvaru sam našla posao uz pomoć prijateljice, tako da ne vjerujem da bi lako našla posao bez njene pomoći'', kazala je za Bljesak.info A.Š.
"Ta potražnja uglavnom se odnosi na njihovu radnu snagu, unutar države. Do sada su uglavnom radnici iz Slavonije išli raditi sezonske poslove na obali", rekao je za "Nezavisne" Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Prepreka je, kako je pojasnio, u tome što strani radnici mogu doći do jako malog broja radnih dozvola u Hrvatskoj, i to je godinama slučaj.
"Mi smo ranije imali svega nekoliko zahtjeva za manjim brojem radnika, ali uvjet je bio da građani imaju i hrvatsko državljanstvo. Iz toga vidimo da se to odnosi na njihove građane", pojasnio je Pupić. Po njegovim riječima, do sada je izdavano tek nekoliko stotina radnih dozvola za bh. građane.
"Mi nismo dobili ni radnu ponudu od hrvatskih poslodavaca", poručio je Pupić. Međutim, Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, ističe da poslodavci iz Hrvatske pronađu način da zaobiđu zakon i dovedu naše radnike da im rade sezonske poslove. "Teško je reći procjenu, ali velik broj naših radnika ode da sezonski radi u Hrvatsku i Crnu Goru, s tim što su u sezoni najtraženiji kuhari, dobri konobari, te spremačice", rekao je Hadžić.
Istaknuo je da bh. građanima jako dobro dođe novac koji zarade na primorju u sezoni, koja nekada traje i po pet mjeseci. "Kada rade tih pet mjeseci dolje, bolje im je nego da ovdje godinu dana rade", naglasio je Hadžić.
Po podacima iz Hrvatske, od početka ove godine upućeni su masovniji zahtjevi poslodavaca za sezoncima pa bi brojka mogla i da premaši 42.000 sezonaca, koliko ih je angažirano lani. U 2015. godini u turizmu i ugostiteljstvu bilo je zaposleno 21.877 sezonskih radnika, a u ovoj godini se očekuje veća i jača potražnja, što zbog rasta turizma i očekivanih boljih rezultata u Hrvatskoj, tako i zbog odliva ugostiteljskih radnika u EU.
Da je teže zaposliti se dokazuje i A.Š. iz Mostara, koja je ove godine uspjela naći sezonski posao pomoćnog kuhara na Hvaru.
''Meni iskreno nije bilo važno gdje ću otići, samo mi je bilo važno da odem. Prvi korak mi je bio da se prijavim preko hrvatskih stranica za zapošljavanje. Poslala sam oglas, ali kao glazbenica, međutim od toga ništa. Na Hvaru sam našla posao uz pomoć prijateljice, tako da ne vjerujem da bi lako našla posao bez njene pomoći'', kazala je za Bljesak.info A.Š.
