Izvozno vijeće BiH najavljuje konkretnije i češće sastanke u vremenu koje predstoji. Proteklih mjeseci sjednica nije bilo zbog pandemije koronavirusa, što je mnoge gospodarstvenike i razljutilo jer upravo u krizi trebalo je “vikati” o problemima i tražiti rješenja, piše Večernji list BiH.
Enorman porast
Sada je za ekonomiju 5 do 12 i potrebno je sjedati te tražiti daljnje smjernice o tome kako funkcionirati u budućnosti.
Jer i ptice na grani znaju kako situacija nije dobra i da je svijet u recesiji koja može biti još dublja, da ne budemo do kraja katastrofični.
Velik broj većih trgovinskih lanaca u BiH oslonjenih na proizvode iz Kine, koji su dominirali u ranijim mjesecima, prepolovio je svoju ponudu, a alternativa praktički nema.
O tome će zasigurno biti razgovora na sjednici. Jer nije samo Kina problem, cijene rastu u svim dijelovima svijeta, tako da su problemi i s nekim bh. proizvodima za koje se uvoze sirovine izvana.
Nedavno je uspješni poduzetnik i potpredsjednik Skupštine Udruge gospodarstvenika FBiH Salem Ekmeščić objasnio koji su problemi s robom iz Kine.
“Ranije je bila cijena transporta kontejnera s robom i sirovinama od Kine do Hrvatske (Rijeka) od 1500 do 2000 eura (oko 3 do 4 tisuće KM), a sad nam traže 8 tisuća eura (16 tisuća KM) samo za transport.
Ako uzmemo prosjek kako je vrijednost robe u jednom kontejneru 60 tisuća maraka, ranije je bilo sudjelovanje troškova u transportu od 7 posto, a sada je 30 posto.
A sva roba iz Kine poskupjela je od 100 do 150 posto, tako da sad imate poskupljenje koje izaziva ogromne probleme. Budući da mi puno robe uzimamo iz Europe i Kine, mnogi nisu svjesni u koje ćemo tek probleme ući.
Primjerice, posebni čelici koji nama sada trebaju, a koji se proizvode u Austriji, poskupjeli su za 45 posto. Sve sirovine koje mi upotrebljavamo za proizvodnju iz EU-a skuplje su od 28 do 32 posto.
Cijena armiranog željeza skočila je za 24,5 posto. Pa, evo, i spužve za madrace skuplje su za 50 posto. Nabrajam vam primjere. S ovim se mi do sada nikad nismo suočili, a ono ranije što smo zvali krizom, to su bili poremećaji i ne mogu se usporediti s ovim danas”, kazao nam je u prošlom razgovoru.
Prenamjena poslova
U Izvoznom vijeću BiH sjedi 15 članova, a predsjedatelj je Dragiša Mekić, inače pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Za Capita je odgovorio na kritike kako se Izvozno vijeće BiH ne sastaje.
“Jednostavno, nije se stvorila prava prilika. Kada probate nešto učiniti preko interneta, ljudi se žale kako nemaju odgovarajuću opremu ili se ne mogu organizirati, pa smo odlučili ne sastajati se, ali sjednica će se održati uskoro”, istaknuo je.
Naveo je i kako će jedna od prvih točaka biti kako pomoći tvrtkama koje su pretrpjele štetu, s naglaskom na izvoznike.
Na Izvoznom vijeću je slati pisane preporuke, urgencije i upite relevantnim institucijama, kao i pokretati rješavanje važnih pitanja dajući konkretne prijedloge za njihovo rješavanje.
Na sjednicama bi trebalo redovito razmatrati materijale dobivene od drugih relevantnih institucija, a osnovni ciljevi su podizanje svijesti o važnosti promocije izvoza, monitoring državne strategije, pružanje potpore izvoznicima, iznalaženje najboljih zakonskih rješenja u vezi s promocijom izvoza.
Upravo je ta komponenta u siječnju iznosila 881 milijun KM, što je za 2,9 posto više u odnosu na lani.
To su izvrsne vijesti ako se uzme u obzir da lani u siječnju još nismo imali pandemiju, ali potrebno je još puno analiza i strategija napraviti te primijeniti kako bismo mogli govoriti o dugoročno stabilnijem razdoblju.
To u trenucima kada svjetske sile podižu cijene i zdravstvena kriza, koja sve diktira, nije pod kontrolom, nije moguće.
Pratit će se situacija, ali zasigurno je važno da se i bh. gospodarstvo, odnosno one branše koje su pretrpjele najveću štetu okrenu prenamjeni svojih poslova jer aktualna situacija traži brza i učinkovita rješenja.
Enorman porast
Sada je za ekonomiju 5 do 12 i potrebno je sjedati te tražiti daljnje smjernice o tome kako funkcionirati u budućnosti.
Jer i ptice na grani znaju kako situacija nije dobra i da je svijet u recesiji koja može biti još dublja, da ne budemo do kraja katastrofični.
Velik broj većih trgovinskih lanaca u BiH oslonjenih na proizvode iz Kine, koji su dominirali u ranijim mjesecima, prepolovio je svoju ponudu, a alternativa praktički nema.
O tome će zasigurno biti razgovora na sjednici. Jer nije samo Kina problem, cijene rastu u svim dijelovima svijeta, tako da su problemi i s nekim bh. proizvodima za koje se uvoze sirovine izvana.
Nedavno je uspješni poduzetnik i potpredsjednik Skupštine Udruge gospodarstvenika FBiH Salem Ekmeščić objasnio koji su problemi s robom iz Kine.
“Ranije je bila cijena transporta kontejnera s robom i sirovinama od Kine do Hrvatske (Rijeka) od 1500 do 2000 eura (oko 3 do 4 tisuće KM), a sad nam traže 8 tisuća eura (16 tisuća KM) samo za transport.
Ako uzmemo prosjek kako je vrijednost robe u jednom kontejneru 60 tisuća maraka, ranije je bilo sudjelovanje troškova u transportu od 7 posto, a sada je 30 posto.
A sva roba iz Kine poskupjela je od 100 do 150 posto, tako da sad imate poskupljenje koje izaziva ogromne probleme. Budući da mi puno robe uzimamo iz Europe i Kine, mnogi nisu svjesni u koje ćemo tek probleme ući.
Primjerice, posebni čelici koji nama sada trebaju, a koji se proizvode u Austriji, poskupjeli su za 45 posto. Sve sirovine koje mi upotrebljavamo za proizvodnju iz EU-a skuplje su od 28 do 32 posto.
Cijena armiranog željeza skočila je za 24,5 posto. Pa, evo, i spužve za madrace skuplje su za 50 posto. Nabrajam vam primjere. S ovim se mi do sada nikad nismo suočili, a ono ranije što smo zvali krizom, to su bili poremećaji i ne mogu se usporediti s ovim danas”, kazao nam je u prošlom razgovoru.
Prenamjena poslova
U Izvoznom vijeću BiH sjedi 15 članova, a predsjedatelj je Dragiša Mekić, inače pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Za Capita je odgovorio na kritike kako se Izvozno vijeće BiH ne sastaje.
“Jednostavno, nije se stvorila prava prilika. Kada probate nešto učiniti preko interneta, ljudi se žale kako nemaju odgovarajuću opremu ili se ne mogu organizirati, pa smo odlučili ne sastajati se, ali sjednica će se održati uskoro”, istaknuo je.
Naveo je i kako će jedna od prvih točaka biti kako pomoći tvrtkama koje su pretrpjele štetu, s naglaskom na izvoznike.
Na Izvoznom vijeću je slati pisane preporuke, urgencije i upite relevantnim institucijama, kao i pokretati rješavanje važnih pitanja dajući konkretne prijedloge za njihovo rješavanje.
Na sjednicama bi trebalo redovito razmatrati materijale dobivene od drugih relevantnih institucija, a osnovni ciljevi su podizanje svijesti o važnosti promocije izvoza, monitoring državne strategije, pružanje potpore izvoznicima, iznalaženje najboljih zakonskih rješenja u vezi s promocijom izvoza.
Upravo je ta komponenta u siječnju iznosila 881 milijun KM, što je za 2,9 posto više u odnosu na lani.
To su izvrsne vijesti ako se uzme u obzir da lani u siječnju još nismo imali pandemiju, ali potrebno je još puno analiza i strategija napraviti te primijeniti kako bismo mogli govoriti o dugoročno stabilnijem razdoblju.
To u trenucima kada svjetske sile podižu cijene i zdravstvena kriza, koja sve diktira, nije pod kontrolom, nije moguće.
Pratit će se situacija, ali zasigurno je važno da se i bh. gospodarstvo, odnosno one branše koje su pretrpjele najveću štetu okrenu prenamjeni svojih poslova jer aktualna situacija traži brza i učinkovita rješenja.
