Rezultati istraživanja koje su proveli znanstvenici s američkog Sveučilišta Washington (UW) pokazali su da mozak beba procesuira i prakticira jezične zvukove i nekoliko mjeseci prije nego što izgovore svoju prvu riječ, te da do osmog mjeseca života uspijevaju razlikovati različite fonetske jedinice govora više jezika.
Skenom mozga beba u dobi od sedam do 11 mjeseci znanstvenici su ustanovili da različite fonetske jedinice govora na različitim jezicima stimuliraju temporalni režanj mozga, mjesto na kojemu se nalazi primarni slušni korteks u kojemu se signali iz pužnice uha primaju i obrađuju.
Stimulira se i Brocin centar za govor nazvan po francuskom anatomu iz 19. stoljeća Paulu Broci, jednom od prvih znanstvenika koji je prikupio čvrste dokaze da se određena kognitivna obilježja i funkcije obrađuju u određenim područjima mozga.
"Bebe do sedam mjeseci 'guguću' i proizvode nerazumljive zvukove, no najčešće prvu riječ ne izgovore prije prvog rođendana", kaže voditeljica istraživanja Patrica Kuhl, profesorica na UW.
"Saznanjem da su aktivirana motorička područja mozga u trenucima kada djeca jednostavno slušaju vrlo je važna jer to znači da je njihov mozak angažiran na nastojanju da odgovore 'sugovorniku', a to opet znači da mozak sedmomjesečne bebe pokušava otkriti na koji način artikulirati riječi."
S anglofonim sedmomjesečnim bebama koje su sudjelovale u istraživanju "razgovaralo se" na engleskom i španjolskom. Kod svih je zamijećen isti obrazac moždane aktivnosti, što znači da od najranije dobi bebe reagiraju na različite fonetske jedinice govora, bez obzira koji je njihov materinski jezik.
Kada su se znanstvenici bebama starijim od sedam mjeseci obraćali na različitim jezicima reagirale su različito. Ako su bile izložene nematerinskom jeziku njihova moždana aktivnost bila je povećana, što pokazuje da su se više trudile otkriti koju motoriku koristiti da bi izustile nepoznatu riječ.
Istraživanje je pokazalo da bebe prakticiraju i motoriku jezika i usana koja će im biti potrebna da izgovore prvu riječ. "Kod sedmomjesečnih se beba, dok slušaju odrasle kako im se obraćaju, aktiviraju motorički dijelovi mozga, a to je nešto što dosad nismo znali", rekla je Kuhl.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
dnevno.hr
Skenom mozga beba u dobi od sedam do 11 mjeseci znanstvenici su ustanovili da različite fonetske jedinice govora na različitim jezicima stimuliraju temporalni režanj mozga, mjesto na kojemu se nalazi primarni slušni korteks u kojemu se signali iz pužnice uha primaju i obrađuju.
Stimulira se i Brocin centar za govor nazvan po francuskom anatomu iz 19. stoljeća Paulu Broci, jednom od prvih znanstvenika koji je prikupio čvrste dokaze da se određena kognitivna obilježja i funkcije obrađuju u određenim područjima mozga.
"Bebe do sedam mjeseci 'guguću' i proizvode nerazumljive zvukove, no najčešće prvu riječ ne izgovore prije prvog rođendana", kaže voditeljica istraživanja Patrica Kuhl, profesorica na UW.
"Saznanjem da su aktivirana motorička područja mozga u trenucima kada djeca jednostavno slušaju vrlo je važna jer to znači da je njihov mozak angažiran na nastojanju da odgovore 'sugovorniku', a to opet znači da mozak sedmomjesečne bebe pokušava otkriti na koji način artikulirati riječi."
S anglofonim sedmomjesečnim bebama koje su sudjelovale u istraživanju "razgovaralo se" na engleskom i španjolskom. Kod svih je zamijećen isti obrazac moždane aktivnosti, što znači da od najranije dobi bebe reagiraju na različite fonetske jedinice govora, bez obzira koji je njihov materinski jezik.
Kada su se znanstvenici bebama starijim od sedam mjeseci obraćali na različitim jezicima reagirale su različito. Ako su bile izložene nematerinskom jeziku njihova moždana aktivnost bila je povećana, što pokazuje da su se više trudile otkriti koju motoriku koristiti da bi izustile nepoznatu riječ.
Istraživanje je pokazalo da bebe prakticiraju i motoriku jezika i usana koja će im biti potrebna da izgovore prvu riječ. "Kod sedmomjesečnih se beba, dok slušaju odrasle kako im se obraćaju, aktiviraju motorički dijelovi mozga, a to je nešto što dosad nismo znali", rekla je Kuhl.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
dnevno.hr
