Stručnjaci smatraju da zemlje Balkanskog poluotoka nisu spremne za zemljotrese velikih razmjera, piše list The New York Times u tekstu pod nazivom "Lekcije iz albanskog zemljotresa: Balkan nije spreman za veliki zemljotres".
U tekstu se navodi da vlasti Rumunjske, Bugarske i ostalih balkanskih zemalja nisu uspjele riješiti rizike koje po stanovništvo predstavljaju stare zgrade i loša konstrukcija, uslijed čega je ugroženo nekoliko milijuna ljudi, jer bi se mogle lako srušiti u slučaju jakog zemljotresa.
Prema riječima stručnjaka, vlasti balkanskih zemalja su potakle građevinski procvat tijekom devedesetih godina 20. stoljeća, tijekom prijelaza iz komunizma u kapitalizam, gdje su često mijenjani sigurnosni standardi radi bržeg ostvarivanja profita.
Rezultat toga je, kako se navodi u tekstu, rizik da milijuni ljudi koji žive u tim objektima vjerojatno ne bi preživjeli veći zemljotres.
Američki list podsjeća na nedavni zemljotres u Albaniji jačine 6,4 stupnja po Richterovoj ljestvici, u kojem je 26. studenog poginulo više od 50 ljudi.
U tekstu se skreće pažnja na snažne zemljotrese koji su se ranije događali u Makedoniji, Bugarskoj i Rumunjskoj, u čijem se glavnom gradu Bukureštu i dalje vide crveni krugovi na stotinama zgrada koji označavaju građevine koje su najugroženije u slučaju zemljotresa.
List napominje da su primjetne promjene u pejzažu duž obale Jadranskog mora, od sjeverne Dalmacije u Hrvatskoj, do Crne Gore i Albanije.
U tekstu se dodaje da se zemljište u primorju i dalje oblikuje, te da je zbog toga to područje podložno zemljotresima.
U tekstu se navodi da vlasti Rumunjske, Bugarske i ostalih balkanskih zemalja nisu uspjele riješiti rizike koje po stanovništvo predstavljaju stare zgrade i loša konstrukcija, uslijed čega je ugroženo nekoliko milijuna ljudi, jer bi se mogle lako srušiti u slučaju jakog zemljotresa.
Prema riječima stručnjaka, vlasti balkanskih zemalja su potakle građevinski procvat tijekom devedesetih godina 20. stoljeća, tijekom prijelaza iz komunizma u kapitalizam, gdje su često mijenjani sigurnosni standardi radi bržeg ostvarivanja profita.
Rezultat toga je, kako se navodi u tekstu, rizik da milijuni ljudi koji žive u tim objektima vjerojatno ne bi preživjeli veći zemljotres.
Američki list podsjeća na nedavni zemljotres u Albaniji jačine 6,4 stupnja po Richterovoj ljestvici, u kojem je 26. studenog poginulo više od 50 ljudi.
U tekstu se skreće pažnja na snažne zemljotrese koji su se ranije događali u Makedoniji, Bugarskoj i Rumunjskoj, u čijem se glavnom gradu Bukureštu i dalje vide crveni krugovi na stotinama zgrada koji označavaju građevine koje su najugroženije u slučaju zemljotresa.
List napominje da su primjetne promjene u pejzažu duž obale Jadranskog mora, od sjeverne Dalmacije u Hrvatskoj, do Crne Gore i Albanije.
U tekstu se dodaje da se zemljište u primorju i dalje oblikuje, te da je zbog toga to područje podložno zemljotresima.
