Globalno zatopljenje uzrokovano klimatskim promjenama puno je značajnije utjecalo na Arktik nego što se prethodno smatralo, rekli su finski znanstvenici.
Prema novoj studiji znanstvenika Finskog meteorološkog instituta u Helsinkiju, arktičko područje zagrijalo se gotovo četiri puta brže od globalnog prosjeka tijekom protekle 43 godine.
Neka područja Arktičkog oceana postala su toplija sedam puta brže u usporedbi s planetom u cijelosti. Klimatski modeli su dosad precijenili efekt takozvane polarne amplifikacije, prema znanstveniku Miki Rantanenu, prenosi Hina.
Prošle studije došle su do saznanja da se Arktik zagrijava dvaput brže nego druga područja, dok je radna skupina Arktičko vijeće smještena u Tromsoeu u Norveškoj, izvijestila u ožujku 2021. godine da je porast prosječne temperature Arktika između 1971. i 2019. godine iznosio 3.1 stupnjeva Celzijusa, i oko tri puta viša od globalnog prosjeka.
Finski znanstvenici pripisuju više brojke snažnom i ustrajnom arktičkom zatopljenju, ali također i definiciji Arktika - cijelo područje smješteno unutar Arktičkog kruga, kao i činjenici da su prikupili podatke od 1979. godine - godine kad su detaljnije satelitske slike postale dostupne.
Prema znanstvenicima, razmjer polarne amplifikacije posljedica je klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, kao i prirodnim dugotrajnim klimatskim fluktuacijama. Oba čimbenika su snažno ojačala tijekom 43 godine, rekli su.
Prema novoj studiji znanstvenika Finskog meteorološkog instituta u Helsinkiju, arktičko područje zagrijalo se gotovo četiri puta brže od globalnog prosjeka tijekom protekle 43 godine.
Neka područja Arktičkog oceana postala su toplija sedam puta brže u usporedbi s planetom u cijelosti. Klimatski modeli su dosad precijenili efekt takozvane polarne amplifikacije, prema znanstveniku Miki Rantanenu, prenosi Hina.
Prošle studije došle su do saznanja da se Arktik zagrijava dvaput brže nego druga područja, dok je radna skupina Arktičko vijeće smještena u Tromsoeu u Norveškoj, izvijestila u ožujku 2021. godine da je porast prosječne temperature Arktika između 1971. i 2019. godine iznosio 3.1 stupnjeva Celzijusa, i oko tri puta viša od globalnog prosjeka.
Finski znanstvenici pripisuju više brojke snažnom i ustrajnom arktičkom zatopljenju, ali također i definiciji Arktika - cijelo područje smješteno unutar Arktičkog kruga, kao i činjenici da su prikupili podatke od 1979. godine - godine kad su detaljnije satelitske slike postale dostupne.
Prema znanstvenicima, razmjer polarne amplifikacije posljedica je klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, kao i prirodnim dugotrajnim klimatskim fluktuacijama. Oba čimbenika su snažno ojačala tijekom 43 godine, rekli su.
