Različite kulture i tradicije, bogata povijest, gastronomska ponuda i prirodne ljepote Bosne i Hercegovine prethodnih godina dovode sve veći broj turista iz arapskih zemalja. Nerijetki fascinirani prirodom i prijatnom klimom odluče i ostati u našoj zemlji.
To su ti turisti, koliko ostanu, koliko potroše, te jesu li dočekani uz dobrodošlicu, donosi N1.
Sve veći broj turista, noćenja, porast smještajnih kapaciteta, ali i rekordan broj slijetanja na zračnu luku u Sarajevu dokaz su turističke ekspanzije u BiH.
Netaknuta priroda, zelenilo, izvorišta, vodopadi, sve su to prirodne ljepote i atrakcije koje u BiH iz godine u godinu dovode sve veći broj turista. Iz turističkih agencija kažu, ukidanjem viza prije nekoliko godina, osjeti se priliv turista i iz arapskih zemalja.
Danas je tu i Fataim iz Dubaija. Na odmor je došla sobitelji i oduševljena je turističkom ponudom.
"Prvi put sam tu. U Bosnu i Hercegovinu sam došla na preporuku prijatelja i rodbine kojima se svidjela priroda i ljudi", kazala je Futaim Balmur.
Ipak, dolaskom ovih turista u BiH internet portalima i forumima raširio se trend uvredljivih, ksenofobičnih i stereotipnih komentara na njihov račun. Građani im najviše zamjeraju na bahatosti i gužvi koju stvaraju na izletištima širom BiH. Pored prirodnih izletišta, kulturno-povijesnih spomenika i vjerskih objekata, nezaobilazna ponuda su i shoping ture.
"Nekada ovdje možemo naći stvari koje tamo nemamo. Cijene su normalne, osobito hrane, prevoza. Cijene su mnogo bolje nego u Kuvajtu", rekao je Ahmed iz Kuvajta.
U tržnom centru srećemo Masouda iz Omana. Kaže da se tijekom prvog posjeta zaljubio i u zemlju i u Azru. Godišnjica braka idealna je prilika za posjet Sarajevu.
"Zemlja je zaista prelijepa, puno zelenila, lijepog vremena, a ljudi su ljubazni. Tržni centri su super i cijene su pristupačne. Dobro je za turiste ovdje", rekao je Masoud El Riami iz Omana.
Čuo je, kaže, da u bh. društvu vladaju određeni stereotipi, ali ih on osobno nije osjetio. Azra dodaje da je njihova ljubav primjer da za stereotipe i predrasude nema mjesta.
"Svugdje ima loših ljudi, pa tako i u BiH. Ima neobrazovanih, primitivnih ljudi, ima europskih, neeuropskih Arapa, tako da ne možeš tražiti da su svi isti", komentirala je Azra Ćosić.
Iako službeni podaci ne postoje, turisti iz arapskih zemalja su među najvećim potrošačima tijekom boravka u BiH, iako većina komercijalnih banaka ne razmjenjuje njihov novac. Najviše troše na hranu i odjeću. Ipak, uđu, probaju, ali se rijetko usude kupiti nakit koji i nije baš jeftin.
"Oni uđu, malo pogledaju, ali naši kupci za ovu robu nisu", priča Belma Imamović, prodavačica u zlatari.
Statistika govori da je broj turista iz arapskih zemalja u postotcima zanemariv u odnosu na turiste iz zemalja regije i svijeta. Na ovom popisu državne Agencije za statistiku zapravo ih i nema. U prošloj godini Sarajevsku županiju koja je najzanimljivija ovim turistima posjetilo je više od 300 tisuća stranih turista, od kojih svega 25 tisuća iz zemalja zaljeva. Ono što karakterizira ove turiste, jeste da je njihov boravak znatno duži od prosjeka u SŽ i iznosi 4 do 5 dana. Zbog činjenice da imaju drugačija zanimanja od turista iz zapadnih zemalja, dosta ugostitelja prilagodilo im je usluge, kažu za N1 iz Turističke zajednice.
"Ono što njih zanima u BiH su gradovi s osmanskom kulturom i tradicijom, zanimaju ih sakralni i vjerski objekti, osmanska arhitektura i jako ih zanima priroda. Ono što nije karakteristično za druge turiste jeste da ih jako zanima i šoping - to su mjesta gdje ih možemo sresti", istaknula je Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističke zajednice SŽ.
Vlasnica turističke agencije koja najviše radi upravo s ovim turistima kaže da se umnogome ne razlikuju od drugih svjetskih turista, te da kao i svi imaju određene prohtjeve.
"Bez obzira iz koje zemlje su turisti svaki su posebni na svoj način, imaju neke svoje zahtjeve ali to ne znači da treba biti neki problem. Znači sve te goste, bez obzira jesu li iz arapskih zemalja, Južne Koreje, Japana, europskih zemalja, mi trebamo dočekati kao dobri domaćini kako bi se ti ljudi vratili zadovoljni", naglasila je Sabina Strik, vlasnica turističke agencije.
Bogata ponuda ipak nije dovoljna, gostoljubivost i otvorena vrata za sve trebaju biti jedna od vrlina bh. turizma.
bljesak.info
To su ti turisti, koliko ostanu, koliko potroše, te jesu li dočekani uz dobrodošlicu, donosi N1.
Sve veći broj turista, noćenja, porast smještajnih kapaciteta, ali i rekordan broj slijetanja na zračnu luku u Sarajevu dokaz su turističke ekspanzije u BiH.
Netaknuta priroda, zelenilo, izvorišta, vodopadi, sve su to prirodne ljepote i atrakcije koje u BiH iz godine u godinu dovode sve veći broj turista. Iz turističkih agencija kažu, ukidanjem viza prije nekoliko godina, osjeti se priliv turista i iz arapskih zemalja.
Danas je tu i Fataim iz Dubaija. Na odmor je došla sobitelji i oduševljena je turističkom ponudom.
"Prvi put sam tu. U Bosnu i Hercegovinu sam došla na preporuku prijatelja i rodbine kojima se svidjela priroda i ljudi", kazala je Futaim Balmur.
Ipak, dolaskom ovih turista u BiH internet portalima i forumima raširio se trend uvredljivih, ksenofobičnih i stereotipnih komentara na njihov račun. Građani im najviše zamjeraju na bahatosti i gužvi koju stvaraju na izletištima širom BiH. Pored prirodnih izletišta, kulturno-povijesnih spomenika i vjerskih objekata, nezaobilazna ponuda su i shoping ture.
"Nekada ovdje možemo naći stvari koje tamo nemamo. Cijene su normalne, osobito hrane, prevoza. Cijene su mnogo bolje nego u Kuvajtu", rekao je Ahmed iz Kuvajta.
U tržnom centru srećemo Masouda iz Omana. Kaže da se tijekom prvog posjeta zaljubio i u zemlju i u Azru. Godišnjica braka idealna je prilika za posjet Sarajevu.
"Zemlja je zaista prelijepa, puno zelenila, lijepog vremena, a ljudi su ljubazni. Tržni centri su super i cijene su pristupačne. Dobro je za turiste ovdje", rekao je Masoud El Riami iz Omana.
Čuo je, kaže, da u bh. društvu vladaju određeni stereotipi, ali ih on osobno nije osjetio. Azra dodaje da je njihova ljubav primjer da za stereotipe i predrasude nema mjesta.
"Svugdje ima loših ljudi, pa tako i u BiH. Ima neobrazovanih, primitivnih ljudi, ima europskih, neeuropskih Arapa, tako da ne možeš tražiti da su svi isti", komentirala je Azra Ćosić.
Iako službeni podaci ne postoje, turisti iz arapskih zemalja su među najvećim potrošačima tijekom boravka u BiH, iako većina komercijalnih banaka ne razmjenjuje njihov novac. Najviše troše na hranu i odjeću. Ipak, uđu, probaju, ali se rijetko usude kupiti nakit koji i nije baš jeftin.
"Oni uđu, malo pogledaju, ali naši kupci za ovu robu nisu", priča Belma Imamović, prodavačica u zlatari.
Statistika govori da je broj turista iz arapskih zemalja u postotcima zanemariv u odnosu na turiste iz zemalja regije i svijeta. Na ovom popisu državne Agencije za statistiku zapravo ih i nema. U prošloj godini Sarajevsku županiju koja je najzanimljivija ovim turistima posjetilo je više od 300 tisuća stranih turista, od kojih svega 25 tisuća iz zemalja zaljeva. Ono što karakterizira ove turiste, jeste da je njihov boravak znatno duži od prosjeka u SŽ i iznosi 4 do 5 dana. Zbog činjenice da imaju drugačija zanimanja od turista iz zapadnih zemalja, dosta ugostitelja prilagodilo im je usluge, kažu za N1 iz Turističke zajednice.
"Ono što njih zanima u BiH su gradovi s osmanskom kulturom i tradicijom, zanimaju ih sakralni i vjerski objekti, osmanska arhitektura i jako ih zanima priroda. Ono što nije karakteristično za druge turiste jeste da ih jako zanima i šoping - to su mjesta gdje ih možemo sresti", istaknula je Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističke zajednice SŽ.
Vlasnica turističke agencije koja najviše radi upravo s ovim turistima kaže da se umnogome ne razlikuju od drugih svjetskih turista, te da kao i svi imaju određene prohtjeve.
"Bez obzira iz koje zemlje su turisti svaki su posebni na svoj način, imaju neke svoje zahtjeve ali to ne znači da treba biti neki problem. Znači sve te goste, bez obzira jesu li iz arapskih zemalja, Južne Koreje, Japana, europskih zemalja, mi trebamo dočekati kao dobri domaćini kako bi se ti ljudi vratili zadovoljni", naglasila je Sabina Strik, vlasnica turističke agencije.
Bogata ponuda ipak nije dovoljna, gostoljubivost i otvorena vrata za sve trebaju biti jedna od vrlina bh. turizma.
bljesak.info
