U online medijskom spektru u Bosni i Hercegovini prisutan je govor mržnje, isključivo u komentarima anonimnih čitatelja - rečeno je danas na konferenciji "Online mediji kao generatori govora mržnje", koja je održana u Banjoj Luci.
Istraživanje stavova internet korisnika putem online ankete, a koje je proveo Servis za medijsku profesionalnu edukaciju i razvoj (SEMPER) i Fondacija „Friedrich Ebert Stiftung“, pokazalo je da u najvećoj mjeri prepoznaju govor mržnje na Internetu.
''Najveći broj ispitanika se osjetio, u jednom momentu, uvrijeđenim govorom mržnje u online medijima, ali paradoksalno, mali postotak ih je prijavljivao nadležnim institucijama'', rekao je komunikolog Mladen Bubonjić, projekt koordinator SEMPER-a.
Tijekom monitoringa 30 portala u travnju ustanovili su da je na 11 zabilježen govor mržnje, i to isključivo u komentarima čitateja, i to u najvećoj mjeri kada je bilo moguće anonimno komentiranje.
''Najvažnije je da nijedan portal, odnosno novinarski tekst, nije bio inicijator, odnosno povod govora mržnje'', istaknuo je Bubonjić novinarima.
Osobe od 30 do 50 godina više prijavljuju govor mržnje, u odnosu na mlađe, koji su slabije zainteresirani za to.
''Kada su u pitanju grupe prema kojima je usmjeren govor mržnje, ispitanici su prepoznali da je to nacionalnost među prvima, religija, seksualna opredijeljenost, politički stavovi, a spol nije bio toliko zastupljen za širnje govora mržnje'', rekao je Bubonjić.
Profesor Fakulteta političkih nauka Banja Luka Aleksandar Bogdanić smatra da je neophodna sveobuhvatna institucionalna, strukovna, kulturološka borba protiv govora mržnje, a ne samo pravosudna i zakonska.
''Da bi se zakonski borili protiv govora mržnje mora postojati društveni konsenzus, a pravi put je učenje šta je to govor mržnje. Druga dimenzija je razvijanje kritičnog mišljenja i artikuliranje vlastitih stavova, za šta je govor mržnje slab instrument'', kazao je Bogdanić.
Profesor Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić je dodao da su online mediji prenositelji govora mržnje.
''Imate online medije koji jedna čekaju razvijanje takvog govora, jer za sebe vežu više kometara ili imaju bolje marketinške pozicije. Također, ima i onih koji nisu time oduševljeni, ali ništa ne preduzimaju kako bi na svojim online medijima eliminirali ili smanjili govor mržnje. Ima i onih koji preduzimaju mjere i čine ono što onemogućava govor mržnje'', rekao je je Kukić.
Na konferenciji je bilo riječi o medijskoj pismenosti i ulozi medija u borbi protiv govora mržnje, kao i regulatornih tijela i pravosuđa u suzbijanju takvog govora.
Bljesak.info
Istraživanje stavova internet korisnika putem online ankete, a koje je proveo Servis za medijsku profesionalnu edukaciju i razvoj (SEMPER) i Fondacija „Friedrich Ebert Stiftung“, pokazalo je da u najvećoj mjeri prepoznaju govor mržnje na Internetu.
''Najveći broj ispitanika se osjetio, u jednom momentu, uvrijeđenim govorom mržnje u online medijima, ali paradoksalno, mali postotak ih je prijavljivao nadležnim institucijama'', rekao je komunikolog Mladen Bubonjić, projekt koordinator SEMPER-a.
Tijekom monitoringa 30 portala u travnju ustanovili su da je na 11 zabilježen govor mržnje, i to isključivo u komentarima čitateja, i to u najvećoj mjeri kada je bilo moguće anonimno komentiranje.
''Najvažnije je da nijedan portal, odnosno novinarski tekst, nije bio inicijator, odnosno povod govora mržnje'', istaknuo je Bubonjić novinarima.
Osobe od 30 do 50 godina više prijavljuju govor mržnje, u odnosu na mlađe, koji su slabije zainteresirani za to.
''Kada su u pitanju grupe prema kojima je usmjeren govor mržnje, ispitanici su prepoznali da je to nacionalnost među prvima, religija, seksualna opredijeljenost, politički stavovi, a spol nije bio toliko zastupljen za širnje govora mržnje'', rekao je Bubonjić.
Profesor Fakulteta političkih nauka Banja Luka Aleksandar Bogdanić smatra da je neophodna sveobuhvatna institucionalna, strukovna, kulturološka borba protiv govora mržnje, a ne samo pravosudna i zakonska.
''Da bi se zakonski borili protiv govora mržnje mora postojati društveni konsenzus, a pravi put je učenje šta je to govor mržnje. Druga dimenzija je razvijanje kritičnog mišljenja i artikuliranje vlastitih stavova, za šta je govor mržnje slab instrument'', kazao je Bogdanić.
Profesor Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić je dodao da su online mediji prenositelji govora mržnje.
''Imate online medije koji jedna čekaju razvijanje takvog govora, jer za sebe vežu više kometara ili imaju bolje marketinške pozicije. Također, ima i onih koji nisu time oduševljeni, ali ništa ne preduzimaju kako bi na svojim online medijima eliminirali ili smanjili govor mržnje. Ima i onih koji preduzimaju mjere i čine ono što onemogućava govor mržnje'', rekao je je Kukić.
Na konferenciji je bilo riječi o medijskoj pismenosti i ulozi medija u borbi protiv govora mržnje, kao i regulatornih tijela i pravosuđa u suzbijanju takvog govora.
Bljesak.info
