Suočeni s "predatorskim" šefovima država poput Donalda Trumpa, Vladimira Putina ili Benjamina Netanyahua, mnogi su čelnici u 2025. godini pokazali "kukavičluk" u trenucima kada su trebali "pružiti otpor", ustvrdila je danas organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International u svojem godišnjem izvješću.
Prema navodima te nevladine organizacije, ti šefovi država djeluju zanemarujući međunarodna pravila i organizacije uspostavljene nakon Drugoga svjetskog rata, ocrtavajući svijet u kojemu "rat zamjenjuje diplomaciju".
"U 2025. godini Donald Trump, Vladimir Putin i Benjamin Netanyahu, da spomenemo samo njih, nastavili su sa strategijom ekonomske i političke dominacije putem uništenja, represije i globalnog nasilja širokih razmjera", izjavila je glavna tajnica Amnesty Internationala Agnès Callamard tijekom predstavljanja izvješća u Londonu.
Napadi na međunarodne institucije
U izvješću se osuđuje što su se Sjedinjene Države upustile u "izvansudska ubojstva izvan svojih granica", što su "potpuno nezakonito napale Venezuelu i Iran" te prijetile Grenlandu.
Istodobno, Trumpova administracija "učinila je sve što je mogla kako bi potkopala godine, desetljeća napora" u obrani prava žena, izjavila je Callamard za AFP, naglašavajući da američki i ruski predsjednik dijele "duboko rasistički i patrijarhalni" pogled na svijet.
Što se tiče izraelske vlade, ona je "nastavila genocid nad palestinskim stanovništvom Pojasa Gaze, unatoč sporazumu o prekidu vatre iz listopada", a međunarodna zajednica pritom nije poduzela nikakve "značajne mjere", kritizira se u izvješću.
Suočeni s "tim nasilnicima i pljačkašima", gotovo svi međunarodni čelnici "pokazali su kukavičluk", osobito u Europi, požalila se Agnès Callamard.
"Države, međunarodna tijela i civilno društvo moraju odbaciti politiku popuštanja pod svaku cijenu i kolektivno se oduprijeti ovim napadima", apelirao je Amnesty.
"Sve se može urušiti"
Prema Amnestyju, međunarodne su institucije pretrpjele "najgore" napade od 1948. godine, uključujući američke sankcije protiv određenih sudaca i tužitelja Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) te povlačenje Sjedinjenih Država iz desetaka konvencija, poput one IPCC-a o klimi.
Za glavnu tajnicu organizacije, trenutačni sukob na Bliskom istoku ilustrira "klizanje prema nepoštovanju zakona", od "prvih nezakonitih napada koje su izveli SAD i Izrael" do "neselektivne odmazde" Irana.
Taj se sukob dogodio nakon što su iranske vlasti "masakrirale prosvjednike u siječnju 2026., u vjerojatno najsmrtonosnijoj represiji te vrste posljednjih nekoliko desetljeća", dodala je organizacija.
Izvješće također detaljno navodi kršenja ljudskih prava u zemljama poput Mjanmara, razdirane građanskim ratom od 2021. godine, gdje je vojska "koristila motorne paraglajdere za izbacivanje eksplozivnih naprava na sela, usmrtivši pritom desetke civila".
Sudan i rijetki tračci nade
Spominje se i Sudan, gdje su osobito Snage za brzu potporu (RSF) "počinile masakre nad civilima i seksualno nasilje" tijekom opsade El-Fašera, koja je trajala 18 mjeseci, prije pada grada u listopadu.
Rijetki tračci nade u takvoj mračnoj slici, prema Amnestyju, predstavljaju osnivanje posebnog suda za rat u Ukrajini i izručenje bivšeg filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea, optuženog za zločine protiv čovječnosti, Međunarodnome kaznenom sudu (ICC).
Nevladina organizacija također je pozdravila akcije lučkih radnika u Španjolskoj, Francuskoj i Maroku usmjerene na "ometanje dopreme oružja Izraelu", kao i angažman američkih građana koji su se usprotivili operacijama imigracijske policije ICE, ponekad i uz opasnost po vlastite živote.
Agnès Callamard izrazila je i nadu da odbijanje pojedinih europskih zemalja da se pridruže napadima na Iran koje su pokrenuli SAD i Izrael najavljuje početak "velikog buđenja".
"Nalazimo se u trenutku u kojem se sve može urušiti, u kojem postoji rizik da sve što je izgrađeno tijekom posljednjih 80 godina bude uništeno", upozorila je.
Prema navodima te nevladine organizacije, ti šefovi država djeluju zanemarujući međunarodna pravila i organizacije uspostavljene nakon Drugoga svjetskog rata, ocrtavajući svijet u kojemu "rat zamjenjuje diplomaciju".
"U 2025. godini Donald Trump, Vladimir Putin i Benjamin Netanyahu, da spomenemo samo njih, nastavili su sa strategijom ekonomske i političke dominacije putem uništenja, represije i globalnog nasilja širokih razmjera", izjavila je glavna tajnica Amnesty Internationala Agnès Callamard tijekom predstavljanja izvješća u Londonu.
Napadi na međunarodne institucije
U izvješću se osuđuje što su se Sjedinjene Države upustile u "izvansudska ubojstva izvan svojih granica", što su "potpuno nezakonito napale Venezuelu i Iran" te prijetile Grenlandu.
Istodobno, Trumpova administracija "učinila je sve što je mogla kako bi potkopala godine, desetljeća napora" u obrani prava žena, izjavila je Callamard za AFP, naglašavajući da američki i ruski predsjednik dijele "duboko rasistički i patrijarhalni" pogled na svijet.
Što se tiče izraelske vlade, ona je "nastavila genocid nad palestinskim stanovništvom Pojasa Gaze, unatoč sporazumu o prekidu vatre iz listopada", a međunarodna zajednica pritom nije poduzela nikakve "značajne mjere", kritizira se u izvješću.
Suočeni s "tim nasilnicima i pljačkašima", gotovo svi međunarodni čelnici "pokazali su kukavičluk", osobito u Europi, požalila se Agnès Callamard.
"Države, međunarodna tijela i civilno društvo moraju odbaciti politiku popuštanja pod svaku cijenu i kolektivno se oduprijeti ovim napadima", apelirao je Amnesty.
"Sve se može urušiti"
Prema Amnestyju, međunarodne su institucije pretrpjele "najgore" napade od 1948. godine, uključujući američke sankcije protiv određenih sudaca i tužitelja Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) te povlačenje Sjedinjenih Država iz desetaka konvencija, poput one IPCC-a o klimi.
Za glavnu tajnicu organizacije, trenutačni sukob na Bliskom istoku ilustrira "klizanje prema nepoštovanju zakona", od "prvih nezakonitih napada koje su izveli SAD i Izrael" do "neselektivne odmazde" Irana.
Taj se sukob dogodio nakon što su iranske vlasti "masakrirale prosvjednike u siječnju 2026., u vjerojatno najsmrtonosnijoj represiji te vrste posljednjih nekoliko desetljeća", dodala je organizacija.
Izvješće također detaljno navodi kršenja ljudskih prava u zemljama poput Mjanmara, razdirane građanskim ratom od 2021. godine, gdje je vojska "koristila motorne paraglajdere za izbacivanje eksplozivnih naprava na sela, usmrtivši pritom desetke civila".
Sudan i rijetki tračci nade
Spominje se i Sudan, gdje su osobito Snage za brzu potporu (RSF) "počinile masakre nad civilima i seksualno nasilje" tijekom opsade El-Fašera, koja je trajala 18 mjeseci, prije pada grada u listopadu.
Rijetki tračci nade u takvoj mračnoj slici, prema Amnestyju, predstavljaju osnivanje posebnog suda za rat u Ukrajini i izručenje bivšeg filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea, optuženog za zločine protiv čovječnosti, Međunarodnome kaznenom sudu (ICC).
Nevladina organizacija također je pozdravila akcije lučkih radnika u Španjolskoj, Francuskoj i Maroku usmjerene na "ometanje dopreme oružja Izraelu", kao i angažman američkih građana koji su se usprotivili operacijama imigracijske policije ICE, ponekad i uz opasnost po vlastite živote.
Agnès Callamard izrazila je i nadu da odbijanje pojedinih europskih zemalja da se pridruže napadima na Iran koje su pokrenuli SAD i Izrael najavljuje početak "velikog buđenja".
"Nalazimo se u trenutku u kojem se sve može urušiti, u kojem postoji rizik da sve što je izgrađeno tijekom posljednjih 80 godina bude uništeno", upozorila je.
