Washington i Kijev potpisali su dugo očekivani sporazum o prirodnim resursima Ukrajine nakon mjeseci napetih pregovora. Iako detalji sporazuma tek izlaze na vidjelo, obje strane potvrdile su da se njime osniva investicijski fond za istraživanje minerala i određuje način podjele prihoda.
U priopćenju američke administracije stoji da sporazum "šalje poruku Rusiji" da je administracija predsjednika Donalda Trumpa "predana mirovnom procesu koji je usmjeren na slobodnu, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu".
Sporazum dolazi nešto više od dva mjeseca nakon sastanka predsjednika Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući koji se pretvorio u javni verbalni sukob i izazvao bojazan da bi SAD mogao povući potporu Ukrajini.
Glavne odredbe sporazuma
Ukrajinska ministrica gospodarstva Julija Sviridenko doputovala je jučer u Washington nakon, čini se, proboja u pregovorima kako bi potpisala sporazum s američkim ministrom financija Scottom Bessentom. Nakon što je s Bessentom sudjelovala na ceremoniji potpisivanja, Sviridenko je na društvenim mrežama objavila glavne odredbe sporazuma.
Na platformi X navela je da se sporazumom osniva investicijski fond za obnovu s ciljem privlačenja zapadnih ulaganja u ukrajinske projekte u području minerala, nafte i plina.
Naglasila je da prirodni resursi ostaju vlasništvo Ukrajine te da će Kijev samostalno odlučivati o lokacijama eksploatacije. Partnerstvo će biti ravnopravno, u omjeru 50:50, bez obveze zaduživanja prema SAD-u. Sjedinjene Države preuzet će ulogu u privlačenju kapitala i tehnologije u projekte na ukrajinskom teritoriju.
Ključna odredba o vojnoj pomoći
U sklopu sporazuma, SAD će Kijevu pružiti dodatnu pomoć, koja bi mogla uključivati, primjerice, sustave protuzračne obrane. Radi se o ključnoj odredbi koja se nije nalazila u ranijim prijedlozima sporazuma.
Prema riječima Sviridenko, prihod fonda i uplate neće biti oporezivani ni u jednoj od zemalja. Dodala je da sporazum još treba potvrditi ukrajinski parlament.
Sporazum, piše Sviridenko, priznaje doprinos Ukrajine globalnoj sigurnosti te je zahvalila svima koji su sudjelovali u njegovom postizanju.
Ne zna se ima li formalnog sigurnosnog jamstva
Nije jasno uključuje li sporazum i formalno sigurnosno jamstvo SAD-a, što je bio jedan od glavnih zahtjeva predsjednika Zelenskog tijekom pregovora. Američko ministarstvo financija poručilo je: "Ni jedna država ni pojedinac koji su financirali ili opskrbljivali ruski ratni stroj neće imati koristi od obnove Ukrajine."
Predsjednik Trump je izjavio da sporazum predstavlja "nadoknadu" za američka izdvajanja tijekom rata.
"Biden im je dao 350 milijardi dolara", rekao je Trump u telefonskom javljanju u gradsku vijećnicu na mreži NewsNation. Dodao je: "Dogovorili smo sporazum u kojem u teoriji dobivamo znatno više od tih 350 milijardi."
Trump već neko vrijeme tvrdi da su SAD potrošile oko 350 milijardi dolara na pomoć Ukrajini, iako je analiza BBC-ja pokazala da je stvarni iznos znatno manji. Upitan može li prisutnost SAD-a u Ukrajini ograničiti ruske poteze u regiji, odgovorio je: "Može biti."
Rudno bogatstvo Ukrajine
Prema procjenama Kijeva, oko 5 posto svjetskih "kritičnih sirovina" nalazi se u Ukrajini.
To uključuje oko 19 milijuna tona dokazanih rezervi grafita, što prema Ukrajinskoj geološkoj službi svrstava zemlju među pet vodećih svjetskih proizvođača tog minerala. Grafit se koristi u proizvodnji baterija za električna vozila.
Ukrajina također ima značajna nalazišta titana i litija. Tvrdi i da raspolaže velikim količinama rijetkih zemnih metala – skupinom od 17 elemenata ključnih za proizvodnju oružja, vjetroturbina, elektronike i drugih modernih tehnologija – iako su te tvrdnje predmet rasprava.
Dio ukrajinskih mineralnih nalazišta trenutačno je pod ruskom okupacijom. Prema Sviridenko, resursi vrijedni 350 milijardi dolara i dalje se nalaze na okupiranom teritoriju.
Stručnjaci upozoravaju da realizacija sporazuma i pristup američkih ulagača ukrajinskom rudnom bogatstvu neće biti mogući bez rješavanja problema neeksplodiranih mina. Procjenjuje se da je čak četvrtina ukrajinskog teritorija kontaminirana minama, ponajprije na istoku zemlje.
Osim toga, trebat će dosta vremena prije nego što se ostvare konkretne gospodarske koristi. "Ti resursi nisu u luci ni skladištu – tek ih treba razviti", rekao je bivši ministar i čelnik Kijevske škole ekonomije Timofij Milovanov za BBC.
Reakcija Rusije
Moskva se zasad nije službeno oglasila o sporazumu. No ranije ove godine ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je za državnu televiziju da je spreman "ponuditi" američkim partnerima suradnju na rudarskim projektima, uključujući eksploataciju u tzv. "novim teritorijima" – aludirajući na dijelove istočne Ukrajine koje Rusija drži pod okupacijom od početka totalne invazije prije tri godine.
Putin je tada rekao da ga mogući dogovor između SAD-a i Ukrajine o rijetkim mineralima "ne zabrinjava" jer Rusija, kako je naveo, "nedvojbeno ima, i to želim naglasiti, znatno više takvih resursa nego Ukrajina".
Dodao je i da je Rusija spremna privući strane partnere u eksploataciju na "našim povijesnim teritorijima koji su se vratili u sastav Ruske Federacije".
U priopćenju američke administracije stoji da sporazum "šalje poruku Rusiji" da je administracija predsjednika Donalda Trumpa "predana mirovnom procesu koji je usmjeren na slobodnu, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu".
Sporazum dolazi nešto više od dva mjeseca nakon sastanka predsjednika Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući koji se pretvorio u javni verbalni sukob i izazvao bojazan da bi SAD mogao povući potporu Ukrajini.
Glavne odredbe sporazuma
Ukrajinska ministrica gospodarstva Julija Sviridenko doputovala je jučer u Washington nakon, čini se, proboja u pregovorima kako bi potpisala sporazum s američkim ministrom financija Scottom Bessentom. Nakon što je s Bessentom sudjelovala na ceremoniji potpisivanja, Sviridenko je na društvenim mrežama objavila glavne odredbe sporazuma.
Na platformi X navela je da se sporazumom osniva investicijski fond za obnovu s ciljem privlačenja zapadnih ulaganja u ukrajinske projekte u području minerala, nafte i plina.
Naglasila je da prirodni resursi ostaju vlasništvo Ukrajine te da će Kijev samostalno odlučivati o lokacijama eksploatacije. Partnerstvo će biti ravnopravno, u omjeru 50:50, bez obveze zaduživanja prema SAD-u. Sjedinjene Države preuzet će ulogu u privlačenju kapitala i tehnologije u projekte na ukrajinskom teritoriju.
Ključna odredba o vojnoj pomoći
U sklopu sporazuma, SAD će Kijevu pružiti dodatnu pomoć, koja bi mogla uključivati, primjerice, sustave protuzračne obrane. Radi se o ključnoj odredbi koja se nije nalazila u ranijim prijedlozima sporazuma.
Prema riječima Sviridenko, prihod fonda i uplate neće biti oporezivani ni u jednoj od zemalja. Dodala je da sporazum još treba potvrditi ukrajinski parlament.
Sporazum, piše Sviridenko, priznaje doprinos Ukrajine globalnoj sigurnosti te je zahvalila svima koji su sudjelovali u njegovom postizanju.
Ne zna se ima li formalnog sigurnosnog jamstva
Nije jasno uključuje li sporazum i formalno sigurnosno jamstvo SAD-a, što je bio jedan od glavnih zahtjeva predsjednika Zelenskog tijekom pregovora. Američko ministarstvo financija poručilo je: "Ni jedna država ni pojedinac koji su financirali ili opskrbljivali ruski ratni stroj neće imati koristi od obnove Ukrajine."
Predsjednik Trump je izjavio da sporazum predstavlja "nadoknadu" za američka izdvajanja tijekom rata.
"Biden im je dao 350 milijardi dolara", rekao je Trump u telefonskom javljanju u gradsku vijećnicu na mreži NewsNation. Dodao je: "Dogovorili smo sporazum u kojem u teoriji dobivamo znatno više od tih 350 milijardi."
Trump već neko vrijeme tvrdi da su SAD potrošile oko 350 milijardi dolara na pomoć Ukrajini, iako je analiza BBC-ja pokazala da je stvarni iznos znatno manji. Upitan može li prisutnost SAD-a u Ukrajini ograničiti ruske poteze u regiji, odgovorio je: "Može biti."
Rudno bogatstvo Ukrajine
Prema procjenama Kijeva, oko 5 posto svjetskih "kritičnih sirovina" nalazi se u Ukrajini.
To uključuje oko 19 milijuna tona dokazanih rezervi grafita, što prema Ukrajinskoj geološkoj službi svrstava zemlju među pet vodećih svjetskih proizvođača tog minerala. Grafit se koristi u proizvodnji baterija za električna vozila.
Ukrajina također ima značajna nalazišta titana i litija. Tvrdi i da raspolaže velikim količinama rijetkih zemnih metala – skupinom od 17 elemenata ključnih za proizvodnju oružja, vjetroturbina, elektronike i drugih modernih tehnologija – iako su te tvrdnje predmet rasprava.
Dio ukrajinskih mineralnih nalazišta trenutačno je pod ruskom okupacijom. Prema Sviridenko, resursi vrijedni 350 milijardi dolara i dalje se nalaze na okupiranom teritoriju.
Stručnjaci upozoravaju da realizacija sporazuma i pristup američkih ulagača ukrajinskom rudnom bogatstvu neće biti mogući bez rješavanja problema neeksplodiranih mina. Procjenjuje se da je čak četvrtina ukrajinskog teritorija kontaminirana minama, ponajprije na istoku zemlje.
Osim toga, trebat će dosta vremena prije nego što se ostvare konkretne gospodarske koristi. "Ti resursi nisu u luci ni skladištu – tek ih treba razviti", rekao je bivši ministar i čelnik Kijevske škole ekonomije Timofij Milovanov za BBC.
Reakcija Rusije
Moskva se zasad nije službeno oglasila o sporazumu. No ranije ove godine ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je za državnu televiziju da je spreman "ponuditi" američkim partnerima suradnju na rudarskim projektima, uključujući eksploataciju u tzv. "novim teritorijima" – aludirajući na dijelove istočne Ukrajine koje Rusija drži pod okupacijom od početka totalne invazije prije tri godine.
Putin je tada rekao da ga mogući dogovor između SAD-a i Ukrajine o rijetkim mineralima "ne zabrinjava" jer Rusija, kako je naveo, "nedvojbeno ima, i to želim naglasiti, znatno više takvih resursa nego Ukrajina".
Dodao je i da je Rusija spremna privući strane partnere u eksploataciju na "našim povijesnim teritorijima koji su se vratili u sastav Ruske Federacije".
