Kreditne teškoće koncerna Agrokor u nekoj većoj mjeri ne bi trebale negativno utjecati na stanje gospodarstva u BiH, kao ni na domaće poslovne partnere i dobavljače, rekao je za Fenu profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet.
Naglasio je kako se tu svakako ne radi o pozitivnom utjecaju, i to utjecaju razvojnih mogućnosti Agrokorovih kompanija u BiH - Kiseljak, Ledo, mreža Konzuma itd.
''Mislim da će mjere koje će poduzeti glavni povjeritelji, uz podršku hrvatske Vlade, utjecati na to da neće biti nekih velikih poremećaja i utjecaja na gospodarstvo u BiH. Naime, pored pozicije kompanije Agrokora u BiH, potencijalni problem je i obveza Konzuma prema bh. dobavljačima'', kazao je Domazet.
Ustvrdio je kako ne vjeruje da će se dogoditi 'repriza Tuša' i da će to eskalirati u veći problem, no da ipak smatra kako će doći do poteškoća u rokovima naplate bh. dobavljačima sve dok ne dođe do pune konsolidacije Agrokora.
''Mislim da u strukturi dobavljača Konzuma, udio bosanskohercegovačkih, u odnosu na druge dobavljače, nije toliko velik te da oni ne bi trebali biti ugroženi'', kazao je prof. Domazet.
Po njegovom mišljenju, u suradnji s glavnim povjeriteljima i uz političku, a manje ekonomsku podršku hrvatske Vlade, problem Agrokora će biti tako riješen da situacija neće eskalirati u smislu nekog klasičnog bankrota.
''Dakle, vjerujem kako će se spriječiti bankrot. Vjerojatno će se ići u pravcu restrukturiranja dugova koje ima Agrokor te da će u tom restrukturiranju koncern prodati jedan dio svojih operacija koji će donijet neka sredstva potrebna za otplate hitnih dugova'', kazao je Domazet.
Nije želio komentirati koliko bi moglo biti ugroženo radnih mjesta u BiH, kazavši samo kako stanje u Agrokoru treba tretirati kao jedan normalan tržišni rizik.
Prema pisanju pojedinih medija, ruska Sberbanka odobrila je Agrokoru novih 300 milijuna eura kredita. Time je koncern Ivice Todorića dobio vrijeme za predah, odnosno vrijeme da nađe dugoročno rješenje za goleme financijske probleme u kojima se našao. Dobiveni novac navodno će biti iskorišten kako bi Agrokor isplatio dobavljače.
Naglasio je kako se tu svakako ne radi o pozitivnom utjecaju, i to utjecaju razvojnih mogućnosti Agrokorovih kompanija u BiH - Kiseljak, Ledo, mreža Konzuma itd.
''Mislim da će mjere koje će poduzeti glavni povjeritelji, uz podršku hrvatske Vlade, utjecati na to da neće biti nekih velikih poremećaja i utjecaja na gospodarstvo u BiH. Naime, pored pozicije kompanije Agrokora u BiH, potencijalni problem je i obveza Konzuma prema bh. dobavljačima'', kazao je Domazet.
Ustvrdio je kako ne vjeruje da će se dogoditi 'repriza Tuša' i da će to eskalirati u veći problem, no da ipak smatra kako će doći do poteškoća u rokovima naplate bh. dobavljačima sve dok ne dođe do pune konsolidacije Agrokora.
''Mislim da u strukturi dobavljača Konzuma, udio bosanskohercegovačkih, u odnosu na druge dobavljače, nije toliko velik te da oni ne bi trebali biti ugroženi'', kazao je prof. Domazet.
Po njegovom mišljenju, u suradnji s glavnim povjeriteljima i uz političku, a manje ekonomsku podršku hrvatske Vlade, problem Agrokora će biti tako riješen da situacija neće eskalirati u smislu nekog klasičnog bankrota.
''Dakle, vjerujem kako će se spriječiti bankrot. Vjerojatno će se ići u pravcu restrukturiranja dugova koje ima Agrokor te da će u tom restrukturiranju koncern prodati jedan dio svojih operacija koji će donijet neka sredstva potrebna za otplate hitnih dugova'', kazao je Domazet.
Nije želio komentirati koliko bi moglo biti ugroženo radnih mjesta u BiH, kazavši samo kako stanje u Agrokoru treba tretirati kao jedan normalan tržišni rizik.
Prema pisanju pojedinih medija, ruska Sberbanka odobrila je Agrokoru novih 300 milijuna eura kredita. Time je koncern Ivice Todorića dobio vrijeme za predah, odnosno vrijeme da nađe dugoročno rješenje za goleme financijske probleme u kojima se našao. Dobiveni novac navodno će biti iskorišten kako bi Agrokor isplatio dobavljače.
