Facebook je u petnaest godina od osnivanja učinio velike korake prema ostvarenju sna Marka Zuckerberga da poveže svijet, ali je pritom napravio i goleme pogreške koje su neke od njegovih pobornika pretvorili u glasne kritičare.
Društvena mreža osnovana je 4. veljače 2004. u studentskoj spavaonici Marka Zuckerberga na Harvardu - i od tada je ostvarila nezamisliv uspjeh, privukavši 2,3 milijarde korisnika koji platformu koriste za razmjenu informacija i povezivanje.
No izložena je i kritikama da je više usredotočena na rast nego na zaštitu korisnika, piše Hina.
"To je vrlo sada moćna kompanije koja je stvorila vrlo privlačan proizvod o kojem su mnogi postali ovisni", rekao je analitičar Josh Bernoff.
"Zbog toga ima i golemu odgovornost", naglasio je.
Facebook je prošle godine bio upleten u niz skandala u vezi sa zaštitom podataka i kršenjem privatnosti korisnika te bojazni da vodećom svjetskom društvenom mrežom manipuliraju strani interesi za vlastitu političku korist.
"Nakon niza izazova u 2018., Facebook više ne hvale zbog inovativnosti. Sada ga kritiziraju", kaže analitičarka tržišta Debra Aho Williamson.
"Facebooku je 15 godina i suočava se sa zrelošću. Nije to više kompanija na svom početku", dodala je.
Samo digitalni div Google ima više prihoda od Facebooka od oglašavanja na internetu. Facebook je vlasnik i aplikacija poput Instagrama, Messengera i WhatsAppa, od kojih svaka ima više od milijardu korisnika.
Zuckerberg i dalje brani svoj poslovni model i tvrdi da Facebook nije prodavao podatke o svojim korisnicima te da mu se može vjerovati. Ustraje u tome da njegova društvena mreža zarađuje od ciljanih oglasa utemeljenih na onome što saznaje od korisnika i tako uslugu održava besplatnom.
Kompanija priznaje da mora učiniti više da povrati povjerenje pa je uložila milijarde dolara u sigurnost i ima 30 tisuća ljudi koji rade samo na tome.
"Kada kompanija stekne veliku moć i tvrdi da radi najbolje za vas, to znači da je itekako treba provjeravati. To smo naučili u kapitalizmu", kaže Bernoff.
On sumnja da će se ljudi okrenuti leđa Facebooku zbog narušenog povjerenja i objašnjava da su potrošači spremni razmijeniti veliku količinu podataka za malo pogodnosti.
Facebook je unatoč valu skandala prošle godine imao rekordnu dobit od 22 milijarde eura.
U međuvremenu, Zuckerberg je uspio u namjeri da poveže razvijeni svijet, ali onaj ostali tek se treba 'zakačiti' na društvene mreže.
Po postojećim podacima 46,7 posto korisnika interneta, odnosno nešto više od 23 posto svjetske populacije koristi se Facebookom pa za širenje itekako ima prostora.
Facebook treba postati i lider u suzbijanju manipulacije lažnim vijestima, zaštiti podataka i paziti na promjene komunikacijskih preferencija korisnika, kaže Bernoff.
Zuckerberg se ove godine osobno kani više angažirati na javnim forumima o tome kako tehnologija može bolje služiti društvu.
Društvena mreža osnovana je 4. veljače 2004. u studentskoj spavaonici Marka Zuckerberga na Harvardu - i od tada je ostvarila nezamisliv uspjeh, privukavši 2,3 milijarde korisnika koji platformu koriste za razmjenu informacija i povezivanje.
No izložena je i kritikama da je više usredotočena na rast nego na zaštitu korisnika, piše Hina.
"To je vrlo sada moćna kompanije koja je stvorila vrlo privlačan proizvod o kojem su mnogi postali ovisni", rekao je analitičar Josh Bernoff.
"Zbog toga ima i golemu odgovornost", naglasio je.
Facebook je prošle godine bio upleten u niz skandala u vezi sa zaštitom podataka i kršenjem privatnosti korisnika te bojazni da vodećom svjetskom društvenom mrežom manipuliraju strani interesi za vlastitu političku korist.
"Nakon niza izazova u 2018., Facebook više ne hvale zbog inovativnosti. Sada ga kritiziraju", kaže analitičarka tržišta Debra Aho Williamson.
"Facebooku je 15 godina i suočava se sa zrelošću. Nije to više kompanija na svom početku", dodala je.
Samo digitalni div Google ima više prihoda od Facebooka od oglašavanja na internetu. Facebook je vlasnik i aplikacija poput Instagrama, Messengera i WhatsAppa, od kojih svaka ima više od milijardu korisnika.
Zuckerberg i dalje brani svoj poslovni model i tvrdi da Facebook nije prodavao podatke o svojim korisnicima te da mu se može vjerovati. Ustraje u tome da njegova društvena mreža zarađuje od ciljanih oglasa utemeljenih na onome što saznaje od korisnika i tako uslugu održava besplatnom.
Kompanija priznaje da mora učiniti više da povrati povjerenje pa je uložila milijarde dolara u sigurnost i ima 30 tisuća ljudi koji rade samo na tome.
"Kada kompanija stekne veliku moć i tvrdi da radi najbolje za vas, to znači da je itekako treba provjeravati. To smo naučili u kapitalizmu", kaže Bernoff.
On sumnja da će se ljudi okrenuti leđa Facebooku zbog narušenog povjerenja i objašnjava da su potrošači spremni razmijeniti veliku količinu podataka za malo pogodnosti.
Facebook je unatoč valu skandala prošle godine imao rekordnu dobit od 22 milijarde eura.
U međuvremenu, Zuckerberg je uspio u namjeri da poveže razvijeni svijet, ali onaj ostali tek se treba 'zakačiti' na društvene mreže.
Po postojećim podacima 46,7 posto korisnika interneta, odnosno nešto više od 23 posto svjetske populacije koristi se Facebookom pa za širenje itekako ima prostora.
Facebook treba postati i lider u suzbijanju manipulacije lažnim vijestima, zaštiti podataka i paziti na promjene komunikacijskih preferencija korisnika, kaže Bernoff.
Zuckerberg se ove godine osobno kani više angažirati na javnim forumima o tome kako tehnologija može bolje služiti društvu.
